Implementacija arbitražne presude na kojoj Slovenija inzistira, a Hrvatska ponavlja da je ne može primijeniti jer je proces arbitraže kompromitirala slovenska strana, zapravo nikog previše ne zanima u Europi, povjerio se predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker suradnicima i novinarima koji su o toj temi uporno postavljali pitanja u srijedu u Strasbourgu.
Junckera osobno zanima jer je upoznat do detalja s tom pričom, ali druge lidere, političare i diplomate u EU u pravilu ta tema ne zanima toliko puno. Očekuju da dvije države, Slovenija i Hrvatska, same pronađu izlaz iz pat-pozicije.
Europsko nemiješanje
Junckeru je stalo do toga da taj slovensko-hrvatski problem ne poprimi dramatične razmjere do te mjere da narušava jedinstvo koje i on i ostatak EU institucija želi postići između 27 država članica dok pregovaraju s Velikom Britanijom o Brexitu i dok se bave osmišljavanjem nove, snažnije EU. Zbog toga je Juncker onako govorio u intervjuu za HRT u srijedu u Strasbourgu, a u razgovoru s drugom grupom novinara, u kojoj je bio i dopisnik ljubljanskog Dela, također je bio suzdržaniji od svog potpredsjednika Fransa Timmermansa, koji je prije davao izjave u korist slovenske argumentacije.
– Ne mislim da bi miješanje s europske strane u taj konflikt bilo mudro i korisno – rekao je Juncker za Delo i ponovio da to pitanje zapravo ne zanima druge države članice.
– Htio bih da dvije zemlje i njihove vlade zajedno postignu dogovor među sobom – rekao je Juncker za HRT.
Slovenija pokušava uvjeriti Komisiju i sve druge države članice EU koje je uopće žele slušati o tom pitanju uz tezu da ponašanje Hrvatske oko arbitraže zapravo znači nepoštivanje vladavine prava. Sada, kad je Juncker u svom govoru o stanju Unije nekoliko puta naglasio važnost vladavine prava, Slovenija pokušava u taj dio Junckerova govora “upakirati” svoje argumente o Hrvatskoj i arbitraži. Zbog toga je i slovenski premijer Miro Cerar na Twitteru citirao Junckerove riječi da “vladavina prava nije opcija, nego obveza”.
Vladavina prava
No, unutar Komisije dosad su uvijek radili razliku između, primjerice, nepoštivanja vladavine prava u Poljskoj, protiv koje EK pokreće postupke, i ovog slučaja u odnosima Slovenije i Hrvatske. Isto tako, svi vide razliku između signaliziranja Mađarske da neće poštivati presudu Suda EU o migrantskim kvotama i hrvatskog nepoštivanja odluke ad-hoc Arbitražnog suda iz kojeg se Hrvatska povukla odlukom Vlade i Sabora.
– Znam da se unutar razgovora koje smo imali u Komisiji ta situacija (između Hrvatske i Slovenije, op.a.) nije dovodila u kontekst nepoštivanja vladavine prava – kaže Neven Mimica, Hrvat na mjestu europskog povjerenika. – Za mene, i povlačenje iz arbitraže na temelju jasnih odredbi međunarodnog prava koje omogućavaju i reguliraju takvo povlačenje može se protumačiti, samo po sebi, kao poštivanje međunarodnog prava i vladavine prava – dodaje Mimica.
Toliko o tvrdnjama susjeda da je EU na njihovoj strani.