24.05.2016. u 13:30

Imigrantska kriza nosi jak emotivni sadržaj i pogodna je za političku manipulaciju

Sada je više nego ikada jasno da je proces globalizacije stvaran. On više nije posljedica izvoza kulturnog kapitala iz SAD-a, što je dugo vremena bio omiljeni locus ideoloških kritika već zaista dosad nezapamćenog prelijevanja političkih i socijalnih poremećaja preko svih granica. Jer, iskreno, tko je prije 10-ak godina mislio da će događaji u Siriji utjecati na, primjerice, njemačke lokalne izbore. Ili sad na austrijske predsjedničke izbore? I doprinositi nikad većoj polarizaciji političkog spektra u Europi, ali i šire.

Posljednjih godina u Europi definitivno je vidljiva redefinicija starog političkog sustava i značenja stranaka te odnosa birača prema starim strankama. Traženje trećeg puta zajedničko je svima, no loše bi bilo podvesti pod zajednički nazivnik sva skretanja u krajnju ljevicu ili pak krajnju desnicu. Imigrantska kriza, koja se sada koristi kao objašnjenje za sve, samo jest jedna od komponenata, jer je opterećena izuzetno emotivnim sadržajem i pogodna za političku eksplataciju, no činjenica jest da su brojni političari vrlo vješto iskoristili prazan prostor nastao zamorom materijala i birača starim, etabliranim strankama, klijentelizmom i koruopcijom, od čega nije imuna nijedna država.

Svaku državu treba promatrati zasebno: pa se tako govori o tome da u državama straog Istočnog bloka nije do kraja razriješen problem s totalitarizmom, da u Austriji nije provedena denacifikacija kao u Njemačkoj – ali opet i u Njemačkoj jača krajnja desnica. I SAD se pokazuje da slijedi sličan obrazac – Donald Trump jest eksces, a nikako klasični republikanac. Ponekad su stvari banalnije nego što nam pokušavaju predstaviti – u vakuum političke nemoći starih stranaka vješto je tako uskočila stranka Viktora Orbana, koja je – podsjetimo – počela kao liberalna stranka, osluškujući i prilagođavajući retoriku i ciljeve dnevnoj politici. Europa je danas izuzetno dinamičan politički prostor, a daljnja polarizacija političke scene ovisit će – više nego ikad – o aktualnim događajima.•     

>> Prvi europski špijun nije ni nalik Jamesu Bondu

Komentara 1

LU
lunar777
14:08 24.05.2016.

Da li onda postoji radikalna ljevica? Mislim pitam jer mi se čini da ako ne podržavaš promoviranje LGBT androgene rodne ideologije, istospolni brak, masovnu imigraciju, gubljenje nacionalnih identiteta, ukratko kulturalni marksizam odmah dobiješ etiketu radikal? Zapravo bi problem bio toio to što su se tzv demokršćanske stranke iliti europski pučani kompromintirali i na njihovo mjesto su došle konzervativne stranke koje se ne slažu sa npr promoviranjem pojava tipa Conchita Wurst i stvaranjem sjedinjenih europskih država i zašto ih nazivati radikalima zbog toga? Za mene su radikali oni koji viču No nations - no borders..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije