Nakon što su najpoznatija mjesta desetljećima ulagala da privuku turiste, sada im žele smanjiti brojku. Sve jeftiniji avionski prijevoz, nova milijarda ljudi u srednjoj klasi, prava eksplozija industrije vezane za kruzere, te jačanje ekonomije dijeljenja posebno putem Airbnb-a, potenciraju nagli rast broja turista na svim destinacijama. Stari kontinent, koji godišnje prihoduje fantastičnih 321 milijardi eura od turizma, sve više podsjeća na zabavni park.
Većina gradova radi na privlačenju turista, ali neke destinacije poput Barcelone, Amsterdama, Venecije ili Dubrovnika počinju odvraćati turiste. Najpoznatije lokacije upadaju u zamku koju su sami sebi pripremili – privlačile su goste koji sada prijete da dovedu u pitanje održivost turizma uopće.
Pitanja poput zagađenja, uništavanja statike starih gradova, same vizure gradove koji imaju sve više suvenirnica i restorana, a sve manje zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva – pomiču granice prilagodbe gradova turistima. Za stanovnika centra Rovinja kava u obližnjem kafiću je preskupa, najam stanova za mlade nemoguć, a nestaju i djelatnosti poput zubara ili postolara.
U Splitu su čitave zgrade pretvorene u stanove za najam, pa nije slučajno da svaki peti građanin tog grada, kojeg je turizam praktično revitalizirao, u anketi ističe da je protiv turista. Pad broja lokalnog stanovništva dovodi do protesta na što su gradovi reagirali naplaćivanjem viših taksi, ograničavanjem broja gostiju ili potpunim zatvaranjem nekih lokaliteta.
Zagreb ima stabilan rast dolazaka turista i dobar je primjer kohabitacije lokalnih građana i gostiju jer turisti podižu ekonomsku aktivnost. Od priličnog mrtvila u ovo doba godine, zadnjih godina Zagreb je procvao sa svojim festivalima, događanjima i ugostiteljskom ponudom. Prije nego se počnemo žaliti da nam se turisti jate pod prozorom, da se smeće gomila i da nam je u zgradi većina stanova za kratkoročni najam – treba pronaći mjeru na primjeru gradova koji se trenutno bore s negativnim posljedicama turističkog booma. Jer naposljetku ni turisti ne žele dolaziti u gradove gdje se na njihovim fotografijama manje vidi Markov trg, a više grupa turista sa selfie stickovima.
Veduta Dubrovnika naš je najpoznatiji turistički brend, ali vrijeme je da se promocijom predstave druga mjesta koja možda nisu toliko razvikana. Njihova neočekivanost u ponudi možda je baš spas, slično kao što je gužva na Stradunu njegova propast. Istodobno, ako nam je cilj privući turiste, trebamo osvijestiti da to ima posljedice osim neposredne financijske koristi. Baš kao s trenutnom panikom oko manjka gostiju i posljedičnog shvaćanja da smo postali destinacija znatno skuplja od Grčke ili Turske, a sa slabijom zabavnom ponudom, treba shvatiti da svaka odluka, pa tako i ona o dovođenju turista, donosi svoj nuspojave. U stilu stare engleske izreke, ne možeš imati kolač i pojesti ga.
A što ako bismo za tih 100 eura kupili dionice Tiska ili Magme. Ne bismo imali ništa. Članak je totalno promašen. Ja mislim da Večernji list ima i pametnije novinare.