Prijedlogom Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine Vlada želi pretkazati jedan putokaz koji će uputiti na njegov snažniji razvoj i izvršiti uključenje svih krajeva naše zemlje u tu djelatnost, objasnio je jutros u Saboru ministar turizma Darko Lorencin. Predloženi dokument je, dodao je, osnova za povlačenje sredstava iz fondova EU. Strategiju su, iako uz manje primjedbe, podržali svi saborski klubovi.
– Jedan od glavnih ciljeva razvoja je pozicionirati RH do 2020. među prvih 20 vodećih turističkih najkonkurentnijih zemalja svijeta. A to će se postići kroz četiri strateška cilja – ostvariti sedam milijardi eura investicija, da mu se ukupni primici povećaju za oko šest milijardi eura, poboljšati strukturu i kvalitetu smještaja što znači izgradnju novih 20 tisuća soba u hotelima i rast njihova udjela sa 13,1 na 18,1%, izgradnja novih sadržaja u kampovima i povećanje kvalitete obiteljskog smještaja. Treće, otvoriti oko 30 tisuća novih radnih mjesta i to 20 tisuća izravno u turizmu, a 10 tisuća u pratećim djelatnostima. I konačno, povećati turističku potrošnju ostvarivanjem 14,3 milijardi ukupne godišnje turističke potrošnje – objasnio je ciljeve Strategije naglasivši da na ovaj način Vlada želi Hrvatsku pozicionirati kao zemlju jakog turističkog identiteta koja će biti gostoljubiv i iskren domaćin s fokusom na kvalitetu, ponuditi atraktivne proizvode i doživljaje zasnovane na autentičnosti i emocijama i ustrajati na održivom razvoju fokusirajući se na inovacije.
Turizam Hrvatske trenutačno čine 852 ležaja od kojih je 13 posto u hotelskom smještaju, 25% je u kampovima, 13% u različitim oblicima kolektivnog smještaja i 49% u kućanstvima. Svega 40% smještajnih kapaciteta ima oznake kvalitete sa 4 i 5 zvjezdica, a dominantan turistički proizvod su more i sunce, kaže Lorencin te dodaje kako će taj dominantan proizvod takav i ostati.
– Potražnja je na razini iznad 60 milijuna noćenja, gotovo 12 milijuna dolazaka, a svako treće noćenje realizira se u privatnom smještaju. Turizam upošljava 95.500 osoba, dakle ukupno 7% svih zaposlenih u RH čini 7,3 milijarde eura turističke potrošnje od kojih je 6,3 strana, a jedna milijarda domaća – nastavlja Lorencin primijetivši kako je jedno od osnovnih obilježja našeg turističkog proizvoda njegova sezonalnost pa se tako 87% svih noćenja napravi u razdoblju lipanj – rujan.
HDZ-ova Josipa Borića pitao je ministra vjeruje li zaista u 14,3 milijarde ukupnih prihoda od turizma 2020. godine.
– Ako smo u razdoblju od 2003., kad smo zarađivali 5,3 milijarde eura, došli na 7,4 milijarde u 10 godina, uz rast koji smo imali, na čemu se temelji priča da ćemo u svega sedam godina sa situacijom u kojoj danas jesmo, a ona je demotivirajuća i depresivna, s padom svih indeksa koji bi značili bilo kakav rast, ostvariti postavljene ciljeve strategije posebno u broju novih ležaja i ukupne zarade kao i predviđenih razina investicija u turizmu – zanimalo je Borića koji je zamjerio i što Strategija zapostavlja privatni smještaj koji čini 50% hrvatskog turizma.
– Kakav bi taj naš turizam zaista i bio da mi tog segmenta nemamo – pitao se Borić, a ministar mu je odgovorio kako Vlada potiče ekspanziju tog sektora i planira čitav niz mjera koji bi tom sektoru trebao povećati kvalitetu usluge.
Predsjednik HSS-a Branko Hrg pohvalio je strategiju, no i zamjerio da je premalo zastupljen kontinentalni turizam primijetivši kako je budućnost nekih manifestacija koje se u tom dijelu Hrvatske održavaju već 40-50 godina danas upitna zbog teške gospodarske situacije.
– Da, ne daj Bože, nemamo turizma, ja ne znam što bismo bili, bili bismo poput Bosne, valjda – komentirao je nezavisni Damir Kajin te se prisjetio koliko je Hrvatska prednjačila u turizmu prije rata pa je tako samo u i Istri, objašnjava, do 1990. godine sagrađeno 72 hotela, a od tada do danas svega četiri ili pet.
– Znači tim tempom gradnje mi prostor sigurno nećemo devastirati. Znači, osnovu koju danas imamo, mi smo de facto imali 1990. godine. Tada je hrvatski turizam, usuđujem se reći, bio možda i avangarda i za europske prostore, onako kako je to rađeno. Danas molimo pomoć sa strane da netko drugi pokrene turizam, da preuzme neke zapuštene hotelske sustave, jednom riječju da se nešto počne događati na našoj obali – kritizirao je Kajin, kojeg zanima kojim obračunom Hrvatska dolazi do cifre od sedam milijardi eura zarade u turizmu u gotovini.
– Da zarađujemo sedam milijardi eura od turizma, to bi na naših 65 milijuna noćenja iznosilo oko 110 eura na noć po gostu prosječno, što znači da bi četveročlana obitelj u privatnom apartmanu trošila dnevno 440 eura na dan, što je za sedam dana tri tisuće eura. O tome mi možemo samo sanjati. Cifra je deset puta manja – računa Kajin koji smatra da krivi način obračuna treba "zahvaliti" bivšoj ministrici turizma Pavi Župan Rusković. Zbog činjenice da se od turizma zarađuje puno manje nego što se obračunava, on smatra da se ni neće ulagati u smještajne kapacitete koliko Strategija planira pa je ministru poručio da je treba korigirati.
– Hrvatska je u ozbiljnim problemima. Oni koji su dobili kroz kuponsku privatizaciju u hrvatski i istarski turizam jednostavno ne ulažu, a bez investicije pitanje je hoće li i kako opstati – prigovorio je Kajin.
Ana Lovrin tražila je od Kajina objašnjenje njegove tvrdnje da bi Hrvatska bila kao Bosna da nema turizma.
– Kako ste to mislili, bi li Hrvatska bila pod međunarodnim patronatom, jeste li to mislili gospodarski ili da bi možda Hrvatska imala bolje ćevape u tom slučaju ili što ste mislili – zanimalo je Lovrin, a Kajin joj je odgovorio da je Bosna lijepa i ponosna zemlja.
– To je zemlja i hrvatskog naroda, Bosna i Hercegovina, da. Ja sam mislio na gospodarski moment i ja mislim da se iz mojih istupa to moglo i primijeniti, ali Bosna je krasna zemlja – objasnio joj je Kajin, a budući da je počeo govoriti prije nego što mu je predsjedatelj Nenad Stazić dao pravo na riječ, zaradio je i opomenu.
Laburist Branko Vukšić kazao je da je ova Strategija nešto najbolje što su zastupnici dobili na klupe u Hrvatskome saboru, za što se svi zastupnici mogu složiti i podržati Vladin prijedlog kada je dobar.
HDZ-ov Branko Bačić predložio je u Odboru za zaštitu okoliša i prirode da se strategija dopuni Akcijskim planom unapređenja turističke funkcije hrvatskih zaštićenih područja prirode jer se prema podacima Svjetske trgovačke organizacije gotovo 1/3 svjetskog turističkog prometa odvija upravo na tim prostorima.
