Baš kao što je iznenadnim odlaskom s papinskoga trona Benedikt XVI. pred Crkvu i svijet 2013. godine stavio mnoga otvorena pitanja, tako su se i uoči njegove smrti neka od njih ponovno otvorila. Naime, čim su shvatili ozbiljnost riječi pape Franje o zdravstvenom stanju pape emeritusa Benedikta XVI., katolički mediji počeli su se pitati kako će izgledati sprovod i svi ostali protokoli povezani s Benediktom XVI. kada on premine.
Ključna je riječ, dakako, bila "emeritus". Naime, protokol u slučaju papine smrti do detalja je razrađen, ali što kada umre papa emeritus? Takvog primjera još nije bilo u novijoj povijesti.
Papa Franjo odlučuje
"Kraj života aktualnog pape promatra niz vrlo dobro tempiranih i dobro shvaćenih obreda: od potvrde papine smrti i razbijanja ribarskog prstena do javnog izlaganja papinog tijela i samog pogrebnog slavlja. Ali koji su protokoli kada papa emeritus umre? Pitanje ostaje otvoreno zbog neviđene prirode Benediktova umirovljenja", piše Catholic News Agency CNA, navodeći kako je Benedikt prvi papa koji se odrekao papinstva u gotovo 600 godina crkvene povijesti, ali je također dulje živio u mirovini od bilo kojeg pape u povijesti. I pritom je, dakako, bio prvi koji je ponio titulu emeritusa.
"U pravom smislu, dakle, njegovo je papinstvo 'umrlo' njegovom ostavkom. Da bi se nastavila analogija, premda se obično događaju u isto vrijeme, smrt pontifikata razlikuje se od smrti samog čovjeka. Ta se ideja nekada dramatično manifestirala u starom običaju u kojem bi kamerlengo tri puta udarao čekićem po tijelu preminulog pape, nazivajući ga, ne papinskim već krsnim imenom", piše CNA, navodeći primjer kada je ovaj ritual posljednji puta primijenjen u preminuću pape Ivana XXIII. Nakon što je dvaput udario čekićem, kardinal kamerlengo je rekao: "Angelo, mortuus est?" ("Angelo, jesi li mrtav?"). Treći put dolazila je konačna potvrda: "Vere Angele mortuus est", to jest "Stvarno, Angelo je mrtav."
Istini za volju, neki od rituala povezanih sa stvarnom, prirodnom smrću već su se dogodili u Benediktovu slučaju tijekom njegova odlaska s papinske funkcije. Naime, na kraju Benediktova pontifikata, državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone i ondašnji kamerlengo Svete Rimske Crkve zatvorio je papinski stan i razbio ribarski prsten koji je Benedikt nosio u danima upravljanja Petrovom lađom. To se razbijanje ribarskog papinskog prstena uobičajeno radi nakon papine smrti, a u Benediktovu slučaju dogodilo se za njegova umirovljenja, jer je ionako u tome trenutku formalno prestao biti papa i papinska je stolica bila prazna te se čekalo na izbor novoga poglavara Katoličke crkve.
Mons. Stefano Sanchirico, dužnosnik Vatikanskog apostolskog arhiva i stručnjak za pontifikalni ceremonijal, kazao je za CNA da postoji niz mogućnosti, naglašavajući pritom da ono što će se u konačnici dogoditi ovisi o različitim čimbenicima, od kojih je najmanje važna Benediktova želja kad je riječ o njegovim pogrebnim aranžmanima.
– Jasno je da će papa Franjo donijeti konačnu odluku - naglasio je mons. Sanchirico, ali je dodao i da se u duhu i tradiciji rimskog ceremonijala neke stvari ipak mogu uzeti u obzir i analogijom sa sličnim uredima predvidjeti kako će se odvijati Benediktov sprovod. Tako bi se, prije svega, kako je objasnio Sanchirico, ured pape emeritusa mogao držati tradicije rimske prelature. U različitim kolegijima prelature, "nakon što se odreklo izvršavanja ovlasti kolegija, kao što je sudska i upravna vlast, sačuvano je agregiranje i povlastice, iako se nadležnost više nije izvršavala", kazao je Sanchirico, a tako bi bilo i za papu emeritusa, koji "više ne čini autoritet, već zadržava agregaciju i privilegije".
Premda ne postoji ceremonijalna struktura pogreba pape emeritusa, Sanchirico vjeruje da će se događaj "najvjerojatnije slaviti s obilježjima rezerviranim za aktualnog papu: lijesom, umetanjem u lijes djela koje ukazuje na službena djela papinstva, kovanicama za njegovo papinstvo i odličjima pontifikata". Stoga će "papa emeritus biti pokopan poput pape, odnosno u vatikanskim špiljama, a mjesto gdje je bio grob Ivana Pavla II. već bi bilo naznačeno, prije nego što je kanoniziran i grobnica premještena u baziliku". No nedostajat će, istaknuo je, "elementi povezani s prijenosom papinske moći i stoga povezani s početkom upražnjenog sjedala".
Pritom se, primjerice, Državno tajništvo neće odreći svojih ovlasti, kao što se događa kada umre aktualni papa. Iz tog razloga očekuje se da Državno tajništvo objavljuje smrt pape emeritusa, vjerojatno koristeći Tiskovni ured Svete Stolice, što je sredstvo službene komunikacije. S time da i sućut aktualnom papi treba uputiti preko Državnog tajništva. Na pitanje koji je razlog, Sanchirico odgovara da je to zbog toga što taj javni aspekt "proizlazi iz činjenice da je Državno tajništvo danas zamišljeno kao Papino tajništvo, ali se zaboravlja da je 1973. apsorbiralo dužnosti apostolskog kancelarstva, tijela koje je stoljećima delegirano javnoj korespondenciji dikasterijata svetog sjedišta, poput imenovanja biskupa."
Ostali ceremonijalni detalji, kao što su aranžmani za šefove država koji žele nazočiti sprovodu, ostaju otvoreno pitanje.
Vatikan je objavio kako će tijelo pape emeritusa Benedikta XVI. od ponedjeljka biti izloženo u bazilici svetog Petra. Bazilika će biti otvorena u ponedjeljak od 9 do 19 sati, a u utorak i srijedu od 7 do 19 sati, objavila je Apostolska nuncijatura u Zagrebu, dodajući da nisu predviđeni službeni posjeti ni javne molitve. Sprovodne obrede u četvrtak u 9.30 sati na Trgu sv. Petra predvodit će sam papa Franjo.
Važnost tradicije
Vatikan je priopćio kako će Benedikt biti pokopan u špiljama bazilike sv. Benedikta, što je bila njegova želja. Benediktov biograf Peter Seewald, koji ga je u više navrata intervjuirao, rekao je da je bivši papa namjeravao biti tamo pokopan, u grobnici u kojoj su se nalazili posmrtni ostaci Ivana Pavla II. prije nego što je proglašen blaženim 2011. nakon čega su prebačeni na oltar svetog Sebastijana. Aktualni pape mogu odrediti željeno mjesto svojega ukopa, pa su tako neki za svoje grobnice odredili važne crkve u Rimu ili njihovim lokalnim župama.
Međutim, većina ih je odabrala baziliku sv. Petra, želeći biti u blizini Isusova učenika kojemu je povjereno vodstvo Crkve. Mramorna ploča na zidu kazuje da je ondje pokopano 148 papa, od njih 266, premda su neki od njih tamo naknadno premješteni. Danas su posmrtni ostaci 91 pape u vatikanskim špiljama, dok oni koji su sveci imaju istaknutija mjesta unutar bazilike.
Prema smjernicama iz "Pogrebnih obreda rimskog pape" i Benedikt bi trebao biti pokopan u tri lijesa, kao što se pokapaju pape. Unutarnji lijes je od čempresa i vezan je crvenim vrpcama, nešto veći lijes je od cinka i ukrašen je križem, a ondje je ispisano i papino ime, godine papinstva i papinski grb dok je vanjski lijes od brijesta ili oraha te je zapečaćen zlatnim čavlima. Povjesničari drže da je ta tradicija s tri lijesa najvjerojatnije povezana s vremenom kada je papa bio i politički čimbenik pa je njegove zemne ostatke trebalo zaštiti od neprijatelja i oskvrnuća.
>> VIDEO Tko je bio veliki Joseph Ratzinger? Iščupao se iz ralja nacizma, postao vodeći teolog i sam sebe umirovio kao papu
