Kada posjetitelj posjeti neki od muzeja koji se može pohvaliti arhivskom građom ili starim knjigama i zapisima nitko i ne razmišlja kako je moguće da knjige stare i po nekoliko stoljeća izgledaju očuvano i dobro te da se i dalje mogu koristiti. Jedan od razloga tome je preventivna konzervacija knjižnične i arhivske građe koja omogućava baš to, a koji se trenutačno provodi u knjižnici franjevačkog samostana u Vukovaru. Ovaj projekt realizira zagrebačka tvrtka Kustoda koja se bavi konzervacijom i restauracijom knjižne i arhivske građe na podlozi od papira, kože, pergamene, platna i svile.
Ručni posao
– Riječ je o zahtjevnom poslu koji se mora obaviti ručno, pažljivo i strpljivo. Svaka knjiga se pojedinačno čisti i to tako da se prelistava list po list, od korice do korice. Svaki list je potrebno očistiti. Sva onečišćenja čiste se četkicom i kistom. Pri tome se koriste još samo 70-postotni alkohol i konzervatorska mast – kaže direktorica tvrtke Jelena Piasevoli Mikac, koja se konzervacijom i restauracijom bavi više od dva desetljeća.
Govoreći o tome kako se čiste knjige, dodaje i da se tijekom čišćenja među listovima pronalaze razni predmeti, komadi metala, stakla, perja, sasušeni kukci… Ističe da je za kvalitetno obavljeno čišćenje potrebno utvrditi ima li među listovima živih insekata koji su se zavukli unutra. Kad bi se to previdjelo, samo čišćenje ostalih stranica knjige ne bi dalo rezultata. Svaka knjiga istodobno se ispraši i prozrači, a na kraju se uređuju i korice te dezinficiraju obrezi knjige i same korice.
Restauracija je još zahtjevnija
Konzervator i restaurator Velimir Mikac, inače diplomirani inženjer grafičke tehnologije, dodaje da im posao dodatno otežava i činjenica što je dio knjiga bio bačen i otuđen za vrijeme Domovinskog rata te su često skladištene i u lošim uvjetima. Naglašava da je to dugotrajan projekt koji se provodi godinama, a radi se tako da uzimaju od nekoliko stotina do tisuću jedinica knjižne građe. Na ovome poslu angažirano je njih četvero tako da u dva tjedna mogu obraditi od 500 do tisuću jedinica. To ipak ovisi o stanju u kojem se nalaze knjige. O koliko zahtjevnom i dugotrajnom projektu je riječ, govori i to da knjižnica vukovarskog franjevačkog samostana ima oko 30.000 jedinica knjižne građe s tim da se neće sve jedinice preventivno konzervirati.
– Čuva li se knjiga nakon ovoga postupka preventivnog konzerviranja pravilno, ona će biti zaštićena nekoliko desetljeća. Ovakvu knjižnu građu potrebno je držati u dobrim uvjetima, bez vlage i na optimalnoj temperaturi. U sljedećih nekoliko godina neophodno je samo da osobe koje rade u knjižnici nasumično ponekad uzmu neku knjigu i provjere kakvo je stanje među koricama – istaknuo je Mikac.
Knjige koje su dosta oštećene neophodno je restaurirati, a prema riječima bračnog para Mikac, to je još zahtjevniji i dugotrajniji posao. Takvim postupcima knjige se detaljno uređuju i zaštićuju. To se radi u radionici i za svaki pojedini naslov potrebni su mjeseci rada. Uklanjaju se sve nečistoće, zaštićuju listovi, a korice se vraćaju u prvobitni izgled i oblik. Knjiga poslije restauracije postaje kao nova, detaljno uređena, uvezana s vraćenim prvobitnim izgledom korica, ali ona ipak nikada neće biti kao original.
