Problemi s isporukom robe te poskupljenje energenata prelijevaju se i na razinu gospodarskih aktivnosti pa je tri i pol mjeseca prije kraja godine Svjetska banka korigirala ranije procjene rasta u ovoj godini naniže za većinu država.
U eurozoni više ne očekuju 5 posto rasta, već 4,5 posto, SAD-u umjesto na 7 posto spuštaju na 6 posto, Njemačkoj su oduzeli pola postotnog poena i drže ih na 3,1 posto rasta, dok je kineskom osampostotnom povećanju prikačen minus od samo 0,1 posto.
Spomenute prognoze sugeriraju trend i opće raspoloženje. Kad je Hrvatska u pitanju, očekivanja idu u posve drugom smjeru, na proljeće su oko nas prevladali umjereno optimistični tonovi te su prve brojke, školskim rječnikom, spominjale čvrstu četvorku ili labavu peticu da bi kako je vrijeme odmicalo ohrabreni povratkom turista krenule korekcije naviše.
Najdalje je u optimizmu otišao HNB koji za nas očekuje 8,5 posto rasta, dok je, na primjer MMF zastao, na 6,3 posto. Hrvatska je Vlada između njih – i očekuje više nego solidnih 7 posto, bez obzira na dramu s cijenama energenata. Hrvatska je vlada odlučila zakočiti cijene benzina na 11,10 kuna, a dizela na 11 kuna zahvaćanjem u trgovačke i proizvođačke marže.
IFO pesimističan
– Uzimajući u obzir sadašnji ekonomski trenutak, nepredvidivost cijene nafte na svjetskom tržištu i utjecaj cijene goriva na ukupnu ekonomsku aktivnost i standard građana, s ciljem neometanog daljnjeg gospodarskog oporavka, Vlada je odlučila iskoristiti mogućnost da na rok od 30 dana stabilizira cijene motornog benzina i dizelskog goriva, na temelju Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata – rekao je premijer Andrej Plenković.
Premijer tumači kako se država ovom odlukom odrekla dijela PDV-a koji bi prikupila kroz daljnji porast cijena, a na pitanje hoće li se razmisliti i o smanjenju trošarina podsjeća da trošarine imaju svoju namjenu.
– Novac od trošarina trošimo na ceste, autoceste, željeznicu ili se kao izravan prihod uplaćuje u proračun, a iz tog proračuna financiramo zdravstvo s ogromnim dosegom prava i to netko treba platiti. Mi smatramo da je ovakva odluka ograničenog karaktera primjerena trenutku te da ni distributeri neće imati veliku dramu – kazao je Plenković.
HEP tvrdi da se cijena struje za građanstvo neće mijenjati, slično je i s plinom, no poduzetnici nisu izuzeti iz te odluke. Zagrebačka plinara povećava cijene plina za tvrtke tri do četiri puta, u skladu s kretanjem cijene tog energenta na europskim burzama. Razlog je što se nisu zaštitili dugoročnim ugovorima kad su cijene bile niže te sad kupuju po astronomskim cijenama. Njemački gospodarski institut IFO pesimističniji je i od Svjetske banke te vjeruje da će Njemačka ove godine imati rast od samo 2,5 posto, uglavnom zbog poremećaja u opskrbnim lancima i cijene energenata.
IFO vjeruje da bi godišnja inflacija potrošačkih cijena u Njemačkoj mogla doseći gotovo 5% kasnije ove godine. Kad je riječ o Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka poručuje da bi se inflacija potrošačkih cijena mogla u cijeloj 2021. privremeno ubrzati na 2,3% (s 0,1% u 2020.) pod utjecajem povećanja godišnje stope promjene cijena energije, osobito naftnih derivata.
– U 2022. očekuje se blago usporavanje inflacije na 2,1 posto i to zbog nižeg projiciranog rasta cijena energije. No naglašeni su negativni rizici vezani uz projekciju inflacije, odnosno mogućnost da ona nadmaši projekciju – navode u HNB-u koji procjenjuje da je ukupna izloženost sistemskim rizicima na kraju trećeg tromjesečja 2021. smanjena s visoke na umjerenu razinu.
Korona i lanac opskrbe
– S druge strane, strukturne ranjivosti koje pojačavaju intenzitet poremećaja u slučaju materijalizacije nepovoljnog šoka i dalje su povišene. One prvenstveno proizlaze iz visokog duga opće države i inozemnog duga, još povišene stope nezaposlenosti i niske aktivnosti na tržištu rada te iz razmjerno visoke zaduženosti sektora nefinancijskih poduzeća. Od rizika za financijsku stabilnost u srednjem roku valja upozoriti na kretanja na tržištu stambenih nekretnina i korporativnog sektora.
Cijene stambenih nekretnina nastavljaju rasti i stoga je iznimno važno pratiti kretanja na tržištu nekretnina i stambenih kredita te osigurati razborite standarde odobravanja kredita na razini cijelog sustava. Pored toga, usporena korporativna dinamika može se nepovoljno odraziti na performanse sektora poduzeća, odnosno na njegovu sposobnost amortiziranja mogućih budućih šokova, što povećava i rizike za financijski sektor.
Potencijalni je rizik u sektoru nefinancijskih poduzeća i moguće pogoršanje epidemiološke situacije, dok kao otežavajući faktor za makroekonomska kretanja djeluju i usporeni odnosno prekinuti globalni lanci opskrbe, ističe središnja banka.
Neka smanje takse. Nasa bivsa predsjednica nam je govorila da cemo biti energetski nezavisni sa novim LNG terminalom i americkoim plinom.