Usporedili smo podatke Worldometera za desetak zemalja i jedino Hrvatska u razdoblju od 10 dana od 12. do 22. listopada ima, i to znatno veći, porast broja zaraženih od ukupnog broja aktivno zaraženih. Je li moguće da Hrvatska ima posve drugačiju definiciju "aktivnih slučajeva" od većine ostalih zemalja ili uzroke te razlike treba tražiti u psihologiji građana i/ili načinu rada naših epidemioloških službi što dovodi do vremenskog raskoraka između pojave simptoma, testiranja i registracije rezultata? Što je važno jer bi to onda moglo dovesti do kašnjenja s odlukama, odnosno da se strateške odluke temelje na podacima koji ne odgovaraju stvarnom stanju.
Naime, prema podacima Nacionalnog stožera civilne zaštite 22. listopada broj aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom u Hrvatskoj je 7380, dok ih je 12. listopada bilo 2712, što znači da je za 10 dana njihov broj porastao za 4668. U istom razdoblju broj zaraženih od 20.621 došao je na 29.850, što je porast od 9229. Kako je to moguće da je broj aktivnih slučajeva gotovo duplo manji od broja potvrđenih zaraza unazad 10 dana.
>> VIDEO Epidemiolog Branko Kolarić o rekordnim brojkama novozaraženih
Aktivni slučajevi se dobiju kad se od ukupnog broja zaraženih oduzmu umrli i oporavljeni. Razlika umrlih u tom razdoblju je 79 (406-327), a oporavljenih 4482 (22.064-17.582). Isti smo izračun napravili za desetak zemalja i u svim tim zemljama broj aktivno zaraženih veći je od porasta broja potvrđenih zaraza u tih 10 dana. U Sloveniji su 22. listopada imali 10.136 aktivnih slučajeva, te 8813 novozaraženih od 12. listopada, u BiH 10.274 i 6477, Srbiji 5217 i 2682, Austriji 16.933 i 15.546, Italiji 169.302 i 106.160, Njemačkoj 87.730 i 72.870, Grčkoj koja ima u odnosu na Hrvatsku rast od "samo" 5564 slučaja zaraze u tih 10 dana, imaju čak 17.678 aktivnih slučajeva, desetak tisuća više.
I u Danskoj s duplo manjim porastom broja zaraženih 4952 imaju 6192 aktivne zaraze, a u Bugarskoj koja ovih dana bilježi sličan porast kao i mi, imaju 9941 novozaraženi slučaj u 10 dana, te 16.033 aktivna slučaja. U SAD-u je broj zaraženih porastao za 617.970, a imaju 2,7 aktivnih zaraza. I na svjetskoj razini u tom je razdoblju potvrđeno 3,8 milijuna zaraza, a trenutni podaci Worldometera govore da je 9,6 milijuna aktivnih slučajeva.
Broj smrtnih slučajeva, na sreću, zasad još ima mali utjecaj na broj aktivnih slučajeva, što znači da je kvaka u "oporavljenima". Hrvatska kao izuzetak očito ima jednu od najblažih ili mogli bi reći najoptimističnijih definicija oporavka, kako bi se moglo iščitati iz spomenutih podataka.
>> FOTO Posljednje pripreme: Vojska izgradila komunikacijski tunel u KB Dubrava
Na stranici Koronavirus.hr, a i HZJZ je objavio identičan odgovor na pitanje kada je osoba izliječena i prestaje biti zarazna za druge: "Ako oboljela osoba sa simptomima tri uzastopna dana nema simptome bolesti, a prošlo je 14 dana od pojave simptoma (14 dana od testiranja u slučaju osobe s pozitivnim laboratorijskim nalazom testiranja koja nema simptome), ona se smatra nezaraznom za druge i može se prekinuti mjera izolacije".
Stožer je 21. rujna taj rok skratio na 10 dana od pojave simptoma u slučaju klinički blage slike, te za asimptomatske slučajeve 10 dana od kada je PCR testom potvrđena zaraza. Već je iz Stožera bilo poruka kako građani odugovlače s javljanjem liječniku dok osjećaju slabašne simptome pa to čine u poodmakloj fazi bolesti, a događa se i da se zbog dijagnostičkih ili epidemioloških razloga, ili tehničkih poteškoća testiranje pomakne za nekoliko dana, pa je teoretski moguće i da u trenutku kad stigne pozitivan test, zaraženi se više ne smatra aktivnim slučajem jer je prošlo više od 10 dana od pojave simptoma. Očito mnoge druge zemlje još se drže puno strožih kriterija oporavka.
Već smo ranije Stožeru poslali pisani upit što je to stvarno "aktivan slučaj" odnosno kako se sve netko može oporaviti i prije isteka roka od 10 dana, ali smo dobili samo statistički odgovor da se aktivni dobiju kad se od ukupno zaraženih oduzmu umrli i oporavljeni. Upravo statistički gledano, ako se procjene rizika od koronavirusa donose temeljem aktivnih slučajeva, a ne i/ili novozaraženih u razdoblju od tjedna ili dva, te drugim podacima, očito mogu dovesti do pogrešnih zaključaka. Upravo zbog toga Worldometer na svojim stranicama ima napomenu kako podatak o aktivnim slučajevima može biti varljiv, neujednačen od države do države, pa čak i unutar pojedinih država moguć je različit pristup na pojedinim područjima.
Stvarno stanje ozbiljnih posljedica korone je 0.1 sve ostalo je medijska senzacija većina ljudi je bez posljedica a neki imaju tek prehladu