Nije pitanje u kakvu EU dolazimo nego kako ćemo sebe uzdići s razine fiće na razinu mercedesa i kada ćemo ga konačno naučiti voziti, slikovito je opisala problematiku ulaska Hrvatske u Europsku uniju novinarka i publicistkinja Višnja Starešina na okruglom stolu Večernjeg lista "U kakvu Europsku uniju ulazi Hrvatska?" koji se ove srijede održao u Novinarskom domu u Zagrebu.
Uz moderatoricu Ivu Puljić Šego, teolog Ivica Šola, bivša ministrica financija i pregovaračica s EU dr. Martina Dalić, dr. sc. Mato Kapović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Anđelko Milardović, predsjednik Instituta za europske i globalizacijske studije, te Višnja Starešina pokušali su odgovoriti je li točna usporedba koju je nedavno izrekao Niall Ferguson, poznati povjesničar i profesor na Harvard Business Schoolu.
Naime, Ferguson je prilikom predavanja u Zagrebu rekao kako je "ulazak Hrvatske u EU pomalo nalik na dolazak na zabavu u tri ujutro, kad gosti već odlaze i sve piće je već popijeno. Ako dolazite na party u tri ujutro, pazite u koju sobu ulazite. Ako ste ikada došli na zabavu u to vrijeme, onda znate da uvijek postoje sobe u kojima se nešto loše događa. U ovom slučaju ta se soba zove eurozona", smatra Ferguson, no većina gostiju ove tribine nije se složila s njim.
Prema Anđelku Milardoviću, tri su moguće dobiti za Hrvatsku ulaskom u Europsku uniju, uz pretpostavku stabilizacije Europske unije i održanja mira i stabilnosti.
– Na dugi rok, u kontekstu ideje mira, dobit će se institucionalni kontinuitet. Zatim, tu je i vladavina zakona, što je civilizacijski dobitak u dugoročnom smislu. Treća je dobit modernizacija odozgo – rekao je Milardović.
Mate Kapović s Filozofskog fakulteta bira kritički pogled prema EU.
– EU već dugo provodi neoliberalnu politiku, čije ste posljedice mogli vidjeti početkom ove godine na prosvjedima u Bugarskoj. Politka kakvu EU promiče, mjere štednje i kriza prebijaju se preko leđa običnih ljudi. Jasno je da je za to kriva eurozona jer je riječ o valuti bez političkog jedinstva, na što su ekonomisti davno upozorovali. To što Njemačkoj dobro ide, to je upravo zato što Italija i Španjolska manje izvoze. Naravno, zna se da će Hrvatska doći u skupinu perifernih zemalja – kaže Kapović.
Ivica Šola smatra da se ulazak Hrvatske u EU gleda previše apokaliptično.
– Apokaliptička retorika – prvo se najavljivala propast boga, pa propast zapada. Mi smo upali u tu retoriku i vezali je s ulaskom Hrvatske u EU. Neće propasti ni Europska Unija niti Hrvatska. To je najbolje usporediti s onom crnogorskom serijom "Đekna nije još umrla i ne zna se kad će". Europa je vrenje. Ona je uvijek nesigurna. Nikad nije bila statična. U slobodi nema sigurnosti. Govori se o smrti kapitalizma kao o smrti Europe. Radujem se ulasku Hrvatske u to vrenje. U vrijeme Jugoslavije bio je mir, bilo je potpuno mrtvo. Mi moramo ući u to vrenje. Ako Hrvatska nije propala u mnogo gorim uvjetima, čemu stvarati apokaliptične scenarije – kaže Šola.
Martina Dalić, bivša ministrica, o ulasku u EU složila se s Anđelkom Milardovićem.
– Gledajući na EU kao na sredstvo za ostvarivanje našeg cilja, iako sam ekonomist, ne smatram da je ekonomsko-financijski aspekt glavni razlog ulaska. Ali institucionalni kontinuitet, vladavina prava i stabilnost jesu glavni razlozi – kaže Dalić koja smatra da je dobro što u Hrvatskoj ne vlada euforija.
– Narod sam najbolje razumije da ćemo imati sposobnost pokazati svoje mogućnosti. EU nije dječji vrtić u kojem vam netko kazuje što trebate činiti. To je igralište gdje se dogovarate s drugima i natječete međusobno – dodala je Dalić.
Gosti tribine komentirali su i informaciju da Angela Merkel neće doći na proslavu ulaska RH-a u EU.
– Nedolazak Angele Merkel bio bi skandal međunarodnih razmjera. Hrvatsko vodstvo pokazuje se onda kao političko vodstvo koje nije u stanju ispuniti svoje obveze – kaže Starešina.
– EU je drukčija od one s kojom smo započeli pregovore. Strateški dio pregovora bio je postati dijelom tog sustava ili ostati dijelom onoga što je prije bio zapadni Balkan, područje kaosa. Zarobljeni smo u ovim problemima, dilemama, euroskepticizmu, hoće li nam biti bolje ili gore. Ne razumijemo zapravo koncept "real" politike. Bitno je da nikada ne zaboravimo što ostaje iza nas – kaže Starešina.
– Nema prave redistribucije unutar EU. Postoji jaka ideja da se ide u tom smjeru, da se napravi federalna država, postoji raskorak između želja naroda i želja elita. Osobno, nemam ništa protiv ideje Sjedinjenih europskih država, dapače. Ali sam skeptičan u vezi toga koliko se može promijeniti u tom nekom progresivnijem smjeru, ekonomskom – kaže Kapović.
– Nikakvo stvaranje federacije nije povezano s očekivanjem da bi se europski narodi odrekli svog nacionalnog identiteta. Ne vjerujem da bi se nešto moglo dogoditi u nekom kraćem roku. I ne mislim da će se išta dogoditi u nekom maglovitom procesu – kaže Dalić.
Okrugli stol uživo vam je prenosio putem videostreama naš Leteći reporter.
