Digitalni asistent Andrija tek je rođen i učinili smo ga jako osjetljivim. pa može i zbog opreza građene uputiti obiteljskim liječnicima ako i nije stvarno potrebno. Nemojte u ovim počecima biti prekritični. Andrija će se brzo razvijati, poručio je epidemiolog Branko Kolarić (46), pri predstavljanju prvog hrvatskog digitalnog asistenta u borbi protiv koronavirusa.
Andrija je ime dobio po ocu preventive dr. Andriji Štamparu koji je postavio temeljne principe javnog zdravstva. A ovom modernom Andriji, koji od jučer živi na WhatsApp platformi, život je na neki način udahnuo profesor Branko Kolarić, voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Profesor Kolarić, s kojim smo jučer razgovarali iznimno je ponosan na projekt digitalnog asistenta, ali naglašava, to je rad tima, a nositelji projekta su Ministarstva uprave i Ministarstva zdravstva.
Svi dionici u kratkom vremenu, oko mjesec dana, uspjeli su postaviti digitalnog asistenta Andriju na noge i pustiti ga u život. Kako kaže B. Kolarić, malo se pribojavao reakcija bilo epidemiologa bilo građana, jer svjestan je, kaže, da pogrešaka može biti, posebice u počecima. No. kritike su izostale. Dapače, kolege su mu mahom čestitali na uspješno lansiranoj aplikaciji kojoj je cilj upravo zdravstvenim djelatnicima olakšati posao.
Uspješan početak aplikacije
Primio je, kaže nam Kolarić, 300-tinjak poruka i poziva s riječima podrške. Javili su se i iz stručnih svjetskih krugova, primjerice iz europskog CDC-a i čestitali.
Da je Andrija prvi dan života dobro prošao, govore i služben statistike. Bilo je tako 52.767 korisnika koji su komunicirali s Andrijom. Na pitanje “smatrate li da vam pomažem” 66,77 posto njih odgovorilo je da, 22,62 posto njih odgovorilo je da bi digitalni asistent mogao i više pomoći, dok je 10,86 posto korisnika odgovorilo je da im Andrija nije bio od pomoći.
No, kako se upravo Branko Kolarić našao u timu koji je kreirao Andriju.
– Da, pa evo ovako. Za početak u epidemiologiju sam završio jer sam jako volio matematiku, informatiku i statistiku, a znao sam da ću studirati medicinu – kaže Kolarić , čiji je put tako i išao, završio je zagrebački MIOC, te potom u Zagrebu upisao medicinu. – Tijekom studija pomalo sam bio tužan jer nema više brojeva, no na petoj godini sam slušao epidemiologiju i shvatio sam da je to taj spoj medicine i brojeva. Tako se ja zapravo cijeli život bavim bazama podataka, analizama, izradama epidemijskih krivulja i znanstvenim dijelom epidemiologije, ujedno sam i trener epidemiologije u europskom CDC-ju – kaže Kolarić i nastavlja – u tom smislu i imam niz kontakata s ljudima raznih struka. tako sam upoznao i Zorana Šegića, iz Oracla, koji je o također jedan vrlo važan dionik cijelog projekta budući da je na njihovim cloud tehnologijama Neos razvio infrastrukturu za projekt Andrije. – Razgovarali smo dakle – nastavlja Kolarić – spomenuo sam mu primjer Singapura koji je tada sličnom aplikacijom pomagao svojim građanima i nastojao olakšati i zaustaviti širenje koronavirusa. Tada sam čitao literaturu, radio sažetke, razgovarao s kolegama epidemiolozima koji su se složili da bi i Hrvatskoj dobro došao sličan alat – govori Branko Kolarić te ističe kako se tada sve zakotrljalo kako treba, upoznao se s IT-jevcima iz Mindsmithsa koji su u tome vješti, tu je bio i Infobip, i uz Oracle i Neos, nastao je digitalni asistent. A Vlada je vrlo brzo prepoznala potencijal i sve odobrila.
VIDEO Na drive-in testiranje na koronavirus možete doći automobilom, taksijem, pa čak i pješke
Ne pratimo građane
Moram naglasiti kazuje Branko Kolarić, da mi ne skupljamo podatke, svi su podaci anonimizirani. Ne pratimo lokacije korisnika, osim ako to sam korisnik ne želi upisati. No, ono što smo željeli jest građanima pružiti informacije, htjeli smo da im pokažemo da nisu sami i da brinemo o njima. Jer kad netko ne može dobiti odmah nekoga na telefon, tada naš digitalni asistent uvelike može pomoći. Epidemiolozi doista 24 sata odgovaraju na pozive, no Andrija je tu dodatna pomoć. I epidemiolozima i građanima.
Vjerujem da je važan taj osjećaj sigurnosti koju pruža građanima i da će ljudi na taj projekt gledati pozitivno, jer on svakako odgovara na upite, nema čekanja, uvijek je jednako koncentriran. I da, učinili smo ga osjetljivim, što znači da je moguće da će nekoga uputiti da se javi liječniku premda možda neće biti potrebno, no to je bolji ishod negoli da u toj prvoj “trijaži” bude obratno – smatra Branko Kolarić.
Zašto je Andrija feminiziran? Izgleda kao neobrazovani aktivist Iskoraka umjesto kao doktor sa iskustvom.