Na svim stranama, poražen kišom, Zagreb je jučer pružao žalosnu sliku. Vodena stihija obarala je sve zapreke, prodirala je u podrumske stanove i skladišta, natjeravši potočne bujice da napuste svoja korita. Šteta je velika, ali je Zagreb, poučen iskustvom prošlih dana, uspješno suprotstavio “barikade” na kojima je napad ublažen... - upravo ovom dramatičnom pričom s ulica hrvatske metropole, koja zbog važnosti dominira i naslovnom stranicom pod naslovom “Kiše... dokle?”, pred čitatelje tog je 1. srpnja 1959. izišao prvi broj Večernjeg lista.
Kišna i ljetna sezona
Uredništvo je odabralo i druge teme od javnog interesa, poput one o završetku zasjedanja Savezne narodne skupštine u Beogradu gdje je usvojeno nekoliko zakonskih propisa “značajnih za naš daljnji društveni život i razvitak zemlje”, poput prijedloga o izmjenama, sada mnogo humanijeg Krivičnog zakona, pa se smrtna kazna više neće zamjenjivati doživotnim zatvorom, nego zatvorom u trajanju od najviše 20 godina.
Objavljen prije više od šest desetljeća, prvi broj donosi i prvi od nastavaka svojevrsnog feljtona o bivšem američkom predsjedniku Harryju Trumanu, vanjskopolitički izvještaj iz Pariza o kroničnom nedostatku sagrađenih stanova u sve napučenijem Gradu Svjetlosti, ali i kratku crticu o sastanku glavnog uredništva novog zagrebačkog dnevnog lista s predsjedništvom Gradskog narodnog odbora, odnosno s gradonačelnikom Većeslavom Holjevcem.
“U duljem razgovoru, predsjednika Holjevca je upoznao s organizacijom i smjernicama rada redakcije drug Tomislav Golubović, glavni urednik Večernjeg lista. Izražavajući nadu da će novi list opravdati povjerenje koje mu je dano, da bude vjeran pratilac privrednog i društvenog života grada, drug Holjevac je zaželio uspjeh u radu redakciji Večernjeg lista”, stoji u izvještaju sa sastanka, ilustriranog i zajedničkom fotografijom.
Novinari su prvom čovjeku Zagreba imali štošta ispričati. List se prodavao po tadašnjih 10 dinara, izlazio je svakog dana osim nedjelje, a tiskao se na 10 ili 12 stranica. Posebna priča bio je subotnji broj s dvostruko više, 24 stranice, a od toga oko 12 stranica oglasa, i uz dvostruko višu cijenu od 20 dinara. Postojala su u startu dva izdanja dnevnog lista: prvo za unutrašnjost, drugo gradsko – zagrebačko.
Prvi broj tiskan je u 63.500 primjeraka što je, uzimajući u obzir dnevne prosjeke u 1959. godini, više nego zbroj naklada obaju dotadašnjih listova koji tog istog dana nestaju s tržišta i odlaze u arhive. Na scenu je stupio njihov direktni nasljednik – Večernji list, od početka prihvaćen iako se njegova promocija obavljala u nepovoljno vrijeme: usred kišnog ljeta i vijestima “sušne” ljetne sezone.
Od samih je početaka Večernji bio zamišljen kao narodne novine i u 62 godine svog postojanja ta se orijentacija do dana današnjeg nikada nije promijenila. Mijenjalo se društvo, politike, države, no taj primat kao narodnih novina Večernjak nikad u svojoj povijesti nije ispuštao. Događaj se, naime, uistinu dogodio tek ako je o njemu pisao Večernji list.
Prva redakcija smjestila se u Masarykovoj 28, nedaleko od HNK, na mjestu današnje Školske knjige, a činili su je uistinu brojni članovi, poslije doajeni pisanog novinarstva. Glavni i odgovorni urednik Tomislav Golubović, koji se na čelu Večernjaka održao dvije godine, imao je desnu i lijevu ruku, svoje zamjenike Miru Gumhalter i Ladislava Melčickog. Noćni urednik bio je Ladislav Grakalić, urednik vanjske politike Emil Piršl, dok je unutrašnju uređivao Vlado Orešković.
Šef razgranate mreže dopisnika bio je Stanko Juriša, a među fotografma i poslije legendarni Pavao Cajzek i Božo Kelemenić.
Rujan i 100.000 primjeraka
Brend Večernjeg lista pomagali su graditi i Ive Mihovilović (prvi hrvatski novinski freelancer), urednik zanimljivosti Virgil Kurbel i doajen karikature Ico Voljevica. Radili su jako dobar posao. U prvom mjesecu izlaženja, srpnju, prosjek je bio 64.441 primjerak, a naklada subotom u prosjeku se prodavala u gotovo 80 tisuća. Već dva mjeseca poslije, tiraža je porasla 4000 primjeraka po danu pa je 12. rujna zabilježen i radostan rekord: rotacija je štampala 100.000 primjeraka, a 60. broj dosegnuo je i najvišu dnevnu nakladu.
Ubrzo je postalo jasno da je projekt uspio i da je uhvatio korak u svom pohodu prema čitateljima. U vrijeme kada je televizija utorkom imala “slobodan dan” i kad je radioemisija “Porodica Veselić” ponedjeljkom navečer doslovce praznila ulice, kad se u zagrebačkom kinu “Balkan” prikazivala premijera antologijskog vesterna “Obračun kod O.K. korala”, Večernji list uspio se ušuljati u srca svojih čitatelja i ondje ostati sve do danas.
VIDEO Predsjednik Milanović: "Hrelja je odjednom prešao Plenkoviću. To našu javnost izluđuje! To je posao za USKOK."
to je bila odlična tiskovina, i sa zadovoljstvom sam ga čitao (mislim na 1970-e godine) a sadržajem ovog internetskog portala samo sramotite to nekad slavno ime "Večernji list"