Nogometne utakmice u Njemačkoj se od ožujka, uz par izuzetaka, igraju pred praznim tribinama. Taj prazan hod su neki nogometni huligani iskoristili da se priključe protestima protiv mjera Vlade za suzbijanje pandemije. Kada su 7. studenog u Leipzigu prosvijedi u organizaciji pokreta Querdenker (onaj koji razmišlja drugačije) izmakli kontroli, u prvoj liniji su bili nogometni huligani.
Kada je policija krenula sa raspuštanjem skupa, zato što demonstranti nisu poštivali propisanu distancu ili nisu nosili maske, huligani su se branili oružjem, paprenim sprejem, pirotehnikom i šakama. To nije bilo prvi put da su nogometni huligani bili katalizator za politički motivirano nasilje. U Chemnitzu su 2018. godine desničarski huligani predvodili nasilne demonstracije nakon što je jedan izbjeglica nožem usmrtio čovjeka.
A uoči jednog drugog skupa pokreta Querdenker koji je bio planiran za prosinac u Dresdenu, na desničarskim kanalima na društvenim mrežama su huligani, nacionalisti i ultrasi bili pozivani na okupljanje. Vlasti su, međutim, zabranile održavanje tog skupa.
„Ti huligani su militantni neonacisti, koji pokazuju mišiće na tim marševima“, objašnjava Robert Claus, stručnjak za desničarski ekstremizam i autor koji je izbliza promatrao zbivanja u Leipzigu. „Oni ne pišu nikakve govore, ne stoje na štandovima. Oni su tamo da bi demonstrantima pomogli probiti policijski kordon."
Claus procjenjuje da je u Leipzigu bilo i do 400 huligana. Mnogi su nosili oznake koje ih dovede u vezu sa raznim njemačkim nogometnim klubovima. Ali od veza s klubovima, prema mišljenju Clausa, važnije su veze koje postoje s klubovima borilačkih sportova.
„Kada govorimo o 'huliganima', ljudi često misle da govorimo o nogometnim huliganima. Ali to ovdje nije toliko važno“, kaže Claus. „U pitanju je vrlo specifična mješavina militantnih neonacista i huliganske scene.“
„Ljudi treniraju borilačke vještine iz raznih razloga: da bi se bavili sportom, da bi smršavili, izbacili agresiju ili zbog forme. Ali kod militantnih neonacista se tu prije svega radi o treningu za političko nasilje i za ulične obračune. To je ono što smo vidjeli u Leipzigu: više stotina dobro organiziranih i utreniranih, iskusnih boraca“, tvrdi Claus.
Među huliganima u Leipzigu su recimo bili članovi "Imperium Fight Teams" (IFT), jednog tima mješovitih borilačkih vještina (MMA), koji u Leipzigu okuplja pripadnike neonacističke scene.
Članovi tog tima su optuženi da su 2016. godine sudjelovali u neonacističkom napadu u ljevičarskoj četvrti grada Connewitz. Jedan od članova je odgovoran i za rasističko motivirani napad na jednog izbacivača u baru na Maillorci 2019. godine.
„Postoji etablirana, fašistička borilačka scena u Njemačkoj i Europi, koja ima svoja okupljanjai svoje i modne linije“, kaže glasnogovornik inicijative „Dolje sa strunjače“ (Runter von der Matte, RvdM). Njen je cilj ukazati na problem desničarskog ekstremizma u borilačkim sportovima. „Već godinama se neonacisti organiziraju u profesionalnim strukturama i imaju svoje sportske manifestacije na kojima novače nove članove."
Prema ocjeni te inicijative, danas je važnije nego ikada da fitnes-centri, sportska udruženja i savezi zauzmu jasan stav u odnosu prema rasizmu i fašizmu: „Borilački sport se dešava u socijalnom okruženju u kojem mladi ljudi razvijaju svoje vrijednosti. Zato su sportska udruženja dužna objasniti zašto rasizam i druge ideologije koje ne poštuju čovjeka nemaju šta tražiti u ringu.“
Njemačka federacija mješovitih borilačkih vještina, koja taj sport regulira u zemlji, distancira se od ekstremizma i diskriminacije te ističe da ekstremisti čine samo mali dio onih koji se tim sportom bave.
Ta federacija je uključena u projekt „Full kontakt: demokracija i borilačke vještine", koji ima za cilj prepoznati i zaustaviti širenje ekstremističkih ideologija u sportu. Ona sa svojih manifestacija isključuje sportiste koje su davali ekstremističke izjave. Ipak, iz te federacije priznaju da su borilačke vještine neka vrsta magneta za ekstremne desničare.
„Mi smo naravno zgroženi zbog toga što ima ljudi koji zloupotrebljavaju borilačke vještine. Ali zloupotreba tog sporta i njegovih vrijednosti se nažalost ne može uvijek u potpunosti isključiti“, kaže za DW jedan od glasnogovornika Federacije. „Nasilje je važan element ekstremističkih ideologija. Zato su za te ljude zanimljivi borilački sportovi i njihova primjena izvan sporta.“
Na prvi pogled izgleda da huligani nemaju mnogo zajedničkog s Querdenkerima, odnosno „onima koji drugačije misle“. Ali oba pokreta ujedinjuje isti pogled na svijet, u kojem vlada zakon jačega i u kojem se zanemaruje zaštita ranjivih manjina.
„Ekstremni desničari sanjaju o propasti liberalne demokracije“, objašnjava Robert Claus. „Oni međutim znaju da to sami ne mogu da postignu i zato se povezuju sa pokretima koji dele njihovu socijalno-darvinističku ideologiju. Te pokrete pokušavaju dalje da radikaliziraju i da podstaknu socijalne sukobe, kako bi proizveli situaciju u kojoj država više nije u stanju da zaštiti manjine.“
To je u suštini ono što se u studenom desilo u Leipzigu. Policija je tada kritizirana zbog povlačenja pred huliganima. Je li ona trebala biti bolje pripremljena?
„Huligani od kolovoza sudjeluju na tim prosvijedima i na društvenim mrežama se moglo vidjeti da će oni doći i u Leipzig“, kaže Claus. „Moglo ih se već rano ujutru vidjeti kako hodaju po gradu. Ali policija nije poduzela nikakve strateške mjere kako bi ih opkolila.“ Siguronosne službe su u velikoj dilemi. Paradoks je da imaju posla sa pokretom koji koristi osnovna građanska prava, kao što su sloboda okupljanja i sloboda izražavanja mišljenja, kako bi se napao upravo ssustav koji im ta prava jamči. Istovremeno ti prosvjednici kritiziraju sustav tvrdeći da su im ta prava ukinuta.
„Te demonstracije predstavljaju neku novu vrstu skupova, koji sa sobom nose nove izazove“, kaže Jörg Radek, potpredsjednik policijskog sindikata GdP u intervjuu za list Journalist.
„Policija je u Leipzigu vjerojatno mogla spriječiti prodor demonstranata, da je bila postavljana u tri reda, ali kakva bi to bila slika? Upravo na mjestu gdje su se ljudi prije 31 godinu pobunili protiv diktature (Istočne Njemačke, prim. red. DW)? Takve slike bi onda bile iskorištene da se policija predstavi kao netko tko provodi naređenja zdravstvene diktature“, kaže Radek.
On međutim naglađava da je policija „sposobna učiti“. To se vidjelo 12. prosinca kada su naredne demonstracije u Dresedenu bile otkazane. Ipak, policija je uhapsila 72 osobe, izrekla 160 opomena i podnijela kaznen prijave protiv gotovo 300 ljudi. Među njima su i poznati nogometni huligani koji su pokušali vlakom doći do Dresdena.
NAPRID NASI