Kada se baviš nekom vrstom kriminala, mogućnost "zarade" je velika. No problem nastaje kada se porijeklo tako "zarađenog" novca treba objasniti. Zbog čega oni koje se bave kriminalnim poslovima, novac zarađen na kriminalu pokušavaju - legalizirati. Najlakši način je ulaganje u nekretnine, a kako se to radi svjedoče dva nedavna primjera o kojima su izvijestili USKOK i policija.
Ovi prvi su neki dan proširili istragu protiv dvojice muškaraca nedavno uhićenih u sklopu policijsko - uskočke akcije, koja je bila fokusirana na razbijanje dobro organizirane kriminalne skupine koja se bavila trgovinom drogom. Riječ je o skupini, na čijem je čelu, kako sumnja USKOK bio nezaposleni građevinar Petar Bura (37). Spomenuta skupina je nedavno uhićena i u Splitu i okolici i protiv nje je USKOK pokrenuo istragu zbog sumnje da su u sklopu zločinačkog udruženja nabavljali i preprodavali veće količine droge. Konkretnije 30-ak kilograma kokaina, nekoliko kilograma heroina, 35 kilograma marihuane...
Drogu su krijumčarili iz Slovenije u Hrvatsku, a nedavno su dvojca pripadnika te skupine osumnjičena i za pranje novca. U proširenju istrage, USKOK sumnjiči jednog od njih da je od kolovoza 2022. do siječnja 2023., najmanje 160.000 eura dobivenih od trgovine drogom uložio u kupnju nekretnina, znajući za nezakonito porijeklo novca. Pokušavajući zametnuti trag porijekla novca, lažno je prikazao da novac dolazi iz zakonitog izvora. A novcem zarađenim na drogi je, kako sumnja USKOK, kupio kuću u Sesvetama te više oranica, pašnjaka, šuma i livada na području Ogulina.
Što se tiče njegovog sudruga u nedjelu, njega USKOK sumnjiči da je od travnja do kraja prosinca 2022. najmanje 114.500 eura, za koje se sumnja da ih je zaradio na preprodaji droge, uložio u kupnju stana i pašnjaka na području Šibenika te da je tu učinio kako bi prikrio nezakonito porijeklo novca.
POVEZANI ČLANCI:
Za pranje novca prijavljen je i 48-godišnjak, a njega je prijavila rovinjska policija. Sumnjiči ga se da je u listopadu lani otvorio bankovni račun na koji je želio prenijeti sredstva koja su zarađena prevarom te je tako htio pomoći počinitelju prevare da mu se ne oduzme protupravno stečena imovinska korist. U policiji kažu da je 48-godišnjak otvorio bankovni račun, a onda ga ustupio na korištenje, za sada nepoznatom počinitelju, kako bi počinitelj na taj račun položio novac do kojeg je došao jer je prevario jednog 54-godišnjaka, koji je nasjeo na priče o brzoj zaradi. Naime, 54-godišnjaku se, kako je utvrdila policija, lani javio nepoznati muškarac te mu je priopćio kako na računu za kriptovalute ime nekoliko tisuća eura.
- Želim vam isplatiti taj novac na vaš bankovni račun, no prije toga morate instalirati aplikaciju - kazao je taj neznanac 54-godišnjaku. Koji mu je povjerovao, instalirao aplikaciju kojom je pristupio svom računu, što je počinitelj iskoristio da novac s računa 54-godišnjaka prebaci na račun koji mu je otvorio 48-godišnjak.
Računalna prevara je inače, prema podacima iz godišnjeg izvješća DORH-a za 2023.. najčešće kazneno djelo koje se povezuje s pranjem novca pa je lani pod istragom zbog toga bila 11 osoba i jedna tvrtka. Prema podacima DORH-a, pranje novca i s njim povezana kaznena djela su u porastu iz godine u godinu pa su lani zbog toga pokrenute 32 istrage: protiv 30 osoba i dvije tvrtke. Usporedbe radi, 2022. su bile pokrenute 24 istrage, 2021. 14, a 2020. pet. Što se tiče optužnica, lani je zbog pranja novca podignuto i 49 optužnica, najviše u zadnjih pet godina. Od tih 49 optužnica, 46 se odnosilo na pojedince, a tri na tvrtke. Godinu ranije, kao i 2021. bilo je podignuto po 16 optužnica, dok su 2020. bile podignute četiri optužnice. Što se tiče presuda, osuđujućih je presuda bilo 10, dok ih je 2022. bilo devet, a 2021. samo dvije.
Inače osobe koje se upuste u pranje novca čine i neka druga kaznena djela poput prijevara, krivotvorenja isprava, zloporabe povjerenja, prevara u sklopu zločinačkog udruženja....Da je pranje novca internacionali problem svjedoči i što je 13, 6 posto zamolnica za pružanjem međunarodne pravne pomoći koje je lani zaprimio DORH bilo povezano s pranjem novca, a najviše takvih zamolbi je dolazilo iz Njemačke, Poljske, Italije, Nizozemske, Mađarske i Austrije. Istovremeno i 20,6 posto DORH-ovih zamolnica za pružanjem međunarodne pravne pomoći odnosilo se na pranje novca, a takvi su podaci traženi od Italije, Slovenije, Njemačke...
Što se tiče lanjskih presuda za pranje novca, bilo ih je 10 i sve su osuđujuće. U šest slučajeva počiniteljima su izrečene zatvorske kazne, u tri slučaja uvjetne, a jedna pravna osoba je ukinuta, odnosno optužena tvrtka je prestala postojati. Oštećeni su u četiri slučaja postavili imovinsko -pravne zahtjeve, pa su im počinitelji morali vratiti oko dva milijuna eura, dok su tri osobe ostale bez 36.445 eura, koliko je po presudama iznosila nepripadajuća imovinska korist.
>> VIDEO Otvorena je Monetera - Muzej novca HNB-a: Hrvatska kuna ovdje neće biti zaboravljena
