Europska komisija u listopadu 2013. godine je donijela „Paket o proširenju“, set izvješća koja se odnose na politiku proširenja EU. Na osnovu tih izvješća zemlje članice donose odluke o sljedećim koracima, a zemlje potencijalne članice dobivaju jasne informacije o njihovoj poziciji u procesu integracija u Europskoj uniji.
- Proširenje je proces koji još uvijek traje i unatoč gospodarskoj krizi, dobra je javna politika jer sadrži dio rješenja, – izjavio je povjerenik za proširenje Štefan Füle prilikom predstavljanja godišnjeg paketa izvješća. Vijeće EU u prosincu je donijelo strateški dokument o preporukama Komisije i potvrdilo je početak pregovora sa Srbijom, dok takva odluka za Makedoniju nije donesena, niti odluka o kandidatskom statusu Albanije.
Lider u procesu eurointegracija trenutno je Crna Gora. Dvije godine nakon što je dobila status kandidata, Crna Gora je 29. lipnja 2012 godine započela pregovore o pristupanju EU-i. U procesu pregovora, Crna Gora je otvorila i privremeno zatvorila dva poglavlja. Situacija koja se do sada nije pojavila u procesu pristupanja je to što Crna Gora koristi euro i pored toga što nije dio eurozone i bit će zanimljivo kako će se to pitanje razvijati.
Neriješen problem s Grčkom oko imena predstavlja najveći problem u eurointegracijama za Makedoniju. Libor Rouček, zastupnik u EU parlamentu pozvao je makedonsku vladu da ne koristi pitanje imena „kao ispriku za odstupanje od demokratskih reformi,“ ali zastoj u progresu integracija u Europskoj uniji se „prelijeva“ i na druge aspekte, od međuetničkih odnosa do gospodarskog stanja. Kao prva zemlja u regiji Makedonija je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, šest mjeseci prije Hrvatske, a status zemlje kandidata za članstvo u EU dobila je 2005. godine. Od 2009. godine Europska komisija pet puta uzastopno preporučuje otvaranje procesa pregovora. Vijeće EU donosi odluke jednoglasno i još uvijek nije donijelo odluku o početku pregovora, ali ističe da Dijalog na visokom nivou o pristupanju ima funkciju pokretača reformi međutim nije i ne može biti zamjena za postupak pregovora.
U siječnju 2014. godine Srbija počinje pregovore s EU kada će se održati Međuvladina konferencija o pristupanju. Odnosi između Srbije i Kosova bit će najveći izazov, kako za EU, tako i za Srbiju i Kosovo. Očekuje se da će normalizacija odnosa između Kosova i Srbije biti dio 35. pregovaračkog poglavlja kako se to pitanje ne bi koristilo kako zapreka u otvaranju i zatvaranju ostalih poglavlja. EU je svjesna značaja i osjetljivosti tog pitanja te koristi sve resurse i ulaže napore da se ne blokiraju putevi Srbije ili Kosova prema integraciji u EU. Nakon što je ocijenila lokalne izbore na Kosovu u studenom i prosincu uspješnima, Europska komisija je odobrila dodatna sredstva namijenjena za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.
Kosovo još nije priznato od strane 5 zemalja članica EU, ali je jedna od zemalja koje imaju jasnu Europsku perspektivu, ali nemaju status kandidata za članstvo u EU, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom i Albanijom. Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridružuvanju EU Kosovo je započelo u listopadu 2013. Pregovore će voditi Europska komisija, a kako je s Lisabonskim ugovorom EU dobila pravni subjektivitet, Sporazum će biti prvi koji se neće morati ratificirati u svakoj zemlji članici.
Europska je komisija u listopadu 2013. godine preporučila da se Albaniji dodjeli status zemlje kandidata, ali Vijeće nije u prosincu donijelo takvu odluku, nakon veta Nizozemske. Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za članice Europske unije, ali nije bilo puno dobrih riječi u izvješću o proširenju. Primarno joj se zamjera nedostatak volje za reformama i neuspješnost u provedbi presude Sejdić – Finci.
Zemlje kandidati za članstvo u EU su još Turska i Island. Turska je počela pregovore s EU u isto vrijeme kada i Hrvatska, no pregovori su blokirani. Komisija je procijenila da je proces pristupanja najbolji okvir za promociju EU reforme, a Turska je napravila pomak prema otvaranju bezviznog režima s EU potpisivanjem Sporazuma o readmisiji. Nova islandska vlada izabrana u travnju 2013. donijela je odluku o „zamrzivanju“ zahtjeva da postanu članica EU nakon što su otvorili 27 poglavlja i privremeno zatvorili 11.
U priči o EU integracijama često se koristi metafora o biciklu koji mora se postojano kretati, nekada sporije, nekada brže, ali ako stane onda je vjerojatno da će pasti. Velika Britanija jedan od najvećih zastupnika proširenja čini se da je odstupila od svoje pozicije, a Grčka koja početkom 2014. godine počinje presjedavati Vijećem EU nije navela proširenje kao jedan od prioriteta. Izvjesno je da brzina neće biti najveća moguća, ali proširenje ostaje efikasna alatka u dijelu vanjske politike, a vanjska politika nije jača strana EU.
Što druge zemlje mogu naučiti iz ulaska Hrvatske u EU? Pored konkretnih stvari oko pristupanja EU, sigurno i to da taj proces nije bez prepreka te da nije rješenje svih problema. Hrvatska u kojoj je još uvijek svježe sjećanje na proces proširenja: od otvaranja i zatvaranje poglavlja, preko blokade Slovenije do referenduma za ulazak u EU ima priliku ugraditi svoja iskustva u unapređenje politike proširenja EU. EEF/Mitre Georgiev
EEF/Mitre Georgiev
od hr, mogu nauciti da eu je:stara vreca Puna obecanja i Puna rupa.jedno od mnogih obecanja: sa posebnom zdr...iskaznicom mozemo zatraziti doktorsku pomoc unutar eu,,, sada izmjena:mozes traziti pompoc zu djep pun novca ili crkni. to je bilo i prijerije eu. daj dve kune dobjes jednu. eu je gnjezdo za politicare koji sjede poraznim foteljama zu dobre place hvala eu , a mi maleni dobjemo najvise kad se radi o obecanjima.