Neke stvari u svjetskoj politici se uzimaju zdravo za gotovo, temeljeno na iskustvu ili imidžu, bilo to ispravno ili ne. Kad je riječ o pandemiji novog koronavirusa, prvi impuls kod mnogih bio je taj da je Kina sigurno nešto prešutjela jer se pamti kako je odradila prijašnju infekcije srodnim virusom, SARS-om. Iz dosadašnjeg ponašanja Donalda Trumpa moglo se pretpostaviti da će reagirati nepredvidljivo, neće vjerovati struci i ići protiv međunarodnih tijela, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija.
Katalizator rasprave
Oni koji su do sad pokušavali preuzeti što više uzda vlasti, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, zagrabit će još više. Ali da će Švedska s jedne strane prošlog tjedna dana imati najveći broj umrlih na milijun stanovnika ili da će oko te države u svijetu, ali i u Hrvatskoj, izbiti sukob, ali ne kako se voli prikazati oko švedskog modela kontrole virusa, sustava temeljenog na preporukama i ponekim zabranama, već oko poimanja koncepta “slobode”, “zaštite tržišta” i “boraca protiv struke”, tome se malo tko nadao.
Švedski model je tu zapravo sporedan, on je tek katalizator rasprave jer o njemu ne govori dubinski i s argumentima, već ponajprije s ideoloških pozicija. I tu je problem. Večernji je list objavio seriju tekstova o Švedskoj, analizirajući švedski model, društvo i njegove specifičnosti, bez davanja suda je li taj model dobar ili nije, što i nije posao novinara, već struke. Ali posao novinara jest uočiti anomalije, javnosti predočiti dokaze za neke tvrdnje te kritizirati, isto kako se kritizira i traže odgovori za slučaj doma za starije u Splitu.
>> VIDEO Ivan Đikić o najnovijim saznanjima o koronavirusu i razvoju cjepiva
Tekst o onome što se događa ispod ušminkane površine društva koje – daje se iščitati iz reakcija – ne samo stoički, već s idolopoklonstvom, sluša epidemiologe, posebno Andersa Tegnella, koji gleda sa svih strana s plakata u warholovskoj maniri i ima klubove obožavatelja, dok istovremeno postoje napuci regija da se starijima u domovima ne daje kisik (kojeg ionako nemaju, a transfer u bolnicu je rijedak) već morfij, otvorio je polemike i napade. Od teških optužbi da je Večernji platio svoje sugovornike da govore protiv Švedske do raznih pisama i potpuno iskonstruiranih tvrdnji da su sugovornici iskompromitirani, izmišljeni ili pak da nemaju kvalifikacija, što se da provjeriti jednim klikom, a sve kako bismo, kazali su, branili zatvaranje Hrvatske.
Sada, gotovo mjesec dana od objave tih tekstova, o istoj temi – i s dijelom istih sugovornika – iste priče objavljuju svjetski mediji, od BBC-a nadalje, a naposljetku i oni švedski, i to najugledniji listovi, poput Dagens Nyhetera. Nedjeljna večernja emisija Agenda na švedskoj nacionalnoj televiziji prvi se put tek sada bavila kritičarima švedskog modela. Sada je zaista teško ignorirati probleme u sustavu pa je i Inspektorat za zdravstvo i skrb pokrenuo istragu o korištenju, odnosno nekorištenju kisika u terapiji starijih nakon što su, kako su sami objavili, dobili brojne “zabrinjavajuće informacije”.
>> VIDEO Koronavirus u Švedskoj: Švedski epidemilozi odgovaraju na pitanje o (ne)dostupnosti kisika
Zanimljivo, prve kritike koje su dolazile o tretmanu osoblja i štićenika u domovima bile su anonimne jer su se zaposlenici bojali istupiti pod imenom i prezimenom pa i taj aspekt treba uzeti u obzir kod baratanje temom osobnih sloboda. Tek s vremenom, nakon što su i strani mediji javljali o tome, izlaze neanonimna iskustva o tomu da palijativnu skrb – nedavanje kisika, već morfija – i to štićenicima koji su, uvjetno rečeno, zdravi, liječnici prepisuju telefonom, a da uopće nisu pregledali pacijenta. Proteklog vikenda održan je i prvi prosvjed u Stockholmu obitelji i prijatelja preminulih.
Kritike zbog propitkivanja
Kako vrijeme odmiče, istupaju i Tegnellove kolege – primjerice, njegova prethodnica Annika Linde, promijenila je, kaže, mišljenje, zbog velikog broja umrlih od koronavirusa u usporedbi sa susjednim zemljama i sada smatra da su trebale biti uvedene strože mjere. Zašto je toliko trebalo da se progovori o manjkavostima u Švedskoj? Odgovor je kompleksan. Epidemiologinja Nele Brusselaers s Karolinska instituta, objasnila nam je s čim se susrela kad je i u svom radnom okruženju, redom visokoobrazovanih stručnjaka, počela prvo propitkivati, a onda i kritizirati mjere.
– Nevjerojatno je koliko sam dobila mailova mržnje, prijetnji te ružnih riječi i od kolega, liječnika i znanstvenika. Nema rasprave, kritika se zatire. Kad pitam, koja je znanost u podlozi mjera, zašto se ne slušaju preporuke SZO-a i drugih, reagira se agresivno – govori nam.
Epidemija koronavirusa otkrila je i pravu sliku zdravstva u toj bogatoj državi. Prema podacima Eurostata, Švedska je 2017. imala samo 222 bolesnička kreveta na milijun stanovnika, Hrvatska 553, a Njemačka 800. Broj kreveta u jedinicama intenzivne skrbi je samo 5,8 na 100.000 stanovnika, a iza njih je u EU samo Portugal. Hrvatska ima 14,7, a na vrhu je Njemačka sa 29,2. Liste čekanja premašuju one u Hrvatskoj, a za liječnika obiteljske medicine čeka se i 10-ak dana, za operacije mjesecima.
Utrka s koronavirusom nije sprint, već maraton. Sada znamo kakvo nam je prolazno vrijeme. Švedska u ovom trenu ima 4029 mrtvih, a njihovi susjedi Norvežani, s kojima se uspoređuju, 235 umrlih. Prokuženost u epicentru zaraze Stockholmu im je u travnju bila 7,4 posto, a drugdje znatno manja. Kao pomoć ekonomiji do sada je dala 23 milijarde kruna (više od 28 milijardi kuna). Lockdown donosi ozbiljne posljedice, s ekonomske i zdravstvene strane, to nije tajna. No dok ga druge države ukidaju, Švedska je i dalje pod strogim preporukama, puno oštrijima od, primjerice hrvatskih. I s te pozicije se kreće dalje, s više iskustva, sa svuda narušenom ekonomijom, ali s bitno različitim brojem mrtvih.
>> VIDEO Alemka Markotić: Moguće je da se cjepivo za koronavirus proizvodi u Imunološkom zavodu
U svedskoj je bitno da imaju krevete za azilante, arape, somalijce, afganistance. Svedske vrijednosti umiro sa starima.