Financijski najveća stavka četvrtog kruga porezne reforme smanjenje je opće stope PDV-a na 24 posto, čime se proračun odriče oko 2,1 milijarde kuna prihoda u korist nižih cijena i usluga. Svi, osim dijela poduzetnika, protiv su tog poteza Vlade jer drže da se tim novcem moglo učiniti puno više i za građane i za gospodarstvo, a boje se da će novac od snižavanja poreza otići u ekstraprofite trgovaca pa ističu da “prosipamo novac” umjesto da ga plasiramo u pronatalitetne politike, pomoć građanima ili rasterećenje gospodarstva.
U tom kontekstu poreznu reformu komentirali su za Večernji list demograf Marin Strmota, sindikalist Krešimir Sever, ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek i naposljetku Branko Roglić, jedan od najvećih poduzetnika u Hrvatskoj, koji jedini među našim sugovornicima pozdravlja snižavanje opće stope PDV-a. Naši sugovornici pozdravljaju ostale programe jer vjeruju da će zadržati dio radnika u Hrvatskoj. Demograf Marin Strmota tako ističe da pozdravlja svako fiskalno rasterećenje, ali kaže i da se moglo više napraviti za građane koji imaju do 45 godina, naročito ako se zna da u prosjeku Hrvatice rađaju nakon 30. godine.
Što nakon izračuna
Strmota tako vjeruje da bi puno veći efekt za građane od smanjenja PDV-a za jedan postotni poen imala promjena sustava dječjeg doplatka u smjeru njemačkog modela “kindergelda”.
– Proračunska osnovica za izračun naknada za rodiljski dopust, dječji doplatak i druge naknade nisu se povećavale od 2000. – upozorio je Strmota, koji ističe da je posljedica toga da se i dječji doplatak i ostale naknade za djecu tretiraju poput socijalne pomoći, a nisu ni izdašne. Sindikalac Krešimir Sever kaže da je umjesto snižavanja opće stope PDV-a trebalo sniziti PDV na svu hranu, što su sindikati zagovarali.
– Apsolutno nije jasno zašto je taština kod političara nadvladala zdrav razum – komentira Sever aludirajući na to da iza odluke o snižavanju PDV-a na 24 posto stoji obećanje premijera Andreja Plenkovića te mu poručuje da bi to obećanje mogao i prekršiti. Hvali sve mjere koje vode do većih prava zaposlenika, poput priznavanja troškova prehrane, vrtića i zdravstvenog osiguranja onim poslodavcima koji podmiruju te troškove za zaposlenike, ali napominje da valja biti oprezan kako se te naknade na bi koristile kao argument za odustajanje od povećanja osnovnih plaća. Sever podsjeća na to da su poslodavci već dobili brojne poticaje za zapošljavanje mladih, ali drži da je dobro nastaviti u tom smjeru.
Jedini koji apsolutno pozdravlja snižavanje PDV-a je Branko Roglić, vlasnik Orbico Grupe, jedan od najvećih poduzetnika u Hrvatskoj, koji kaže da je ministar financija Zdravko Marić napravio najviše što je mogao. Naročito hvali mjeru priznanja troška plaćanja vrtića za djecu i ističe da će se tako pomoći mnogim roditeljima. Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja porezna rasterećenja u dijelu priznavanja troškova za radnike i dizanja granice za plaćanje niže stope poreza na dobit. HUP je već prije kritizirao namjeru da se snižava opća stopa PDV-a jer misle da neće imati jak učinak. Kao negativnu stranu reforme ističu moguće jače oporezivanje pića s visokim udjelom šećera, a skeptični su i prema rasterećenju mladih.
Rješenje o predujmu
– Mislimo da je to nepotrebno kompliciranje ionako složenog sustava. Plaća zaposlenika kada navrši 26. ili 31. godinu trebala bi pasti, a to je penalizacija. Poslodavci plaće ne određuju prema dobnoj granici, nego prema kompetencijama, iskustvu i produktivnosti zaposlenika – poručuju poslodavci. Za jednostavniji sustav oporezivanja dohotka zalaže se i Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, te ističe da se kroz njega vodi socijalna politika što se vidi i iz činjenice da ima više od 60 izuzetaka.
– Mjere su dobre za mlade ljude, ali neće obuhvatiti visokoobrazovane majke koje se odlučuju na kasnije roditeljstvo – kaže Vizek, koja se pridružuje kritikama zbog niže opće stope PDV-a te kaže da je to besmisleno i da neće polučiti željeni efekt.
Sindikalisti (nikad) ne razmišljaju da s nižom stopom pdv jačaju tvrtke, da se povećava broj tvrtki i da se time povećava izbor radnicima za bolja (i bolje plaćena) radna mjesta.