Mnogi su ovog ljeta osvjetlali turistički obraz, ali neki se još muče s turističkom abecedom.
10 IN
1. Dugotrajna priprema
Turizam u Hrvatskoj ima svojih minusa, ali ne može se ne priznati da je naša zemlja danas nadaleko jednostavno “in”.
U to su uložena sada već desetljeća angažmana naših turističkih radnika, ali i splet okolnosti koji je turski turizam praktički izbacio iz igre i koji Egipat i Tunis još uvijek drži podalje od glavnih turističkih tokova.
No valja mu odati priznanje, sve to ne bi pomoglo da domaći turizam paralelno i sam nije solidno odrađivao svoju domaću zadaću.
2. Vrhunski hoteli i vile
Iako se zbog gužvi na trenutke u špici sezone stječe dojam da smo osuđeni na masovni turizam, valja podsjetiti da Jadran danas obiluje vrhunskim hotelima i vilama (u ponekima za samo jedno noćenje valja izbrojiti 9000 eura!). Svake se godine otvaraju deseci novih, koji ekskluzivom mogu zadovoljiti i najizbirljivijeg gosta.
3. More i dalje adut
Iako su koncesionarske teme – i, uostalom, ponašanje pojedinih koncesionara, koji ležaljkama okupiraju veći dio plaža nego što im zakon dopušta – nama domaćima malo pokvarile gušte, za ekološki sve osvještenije strance ipak najveći adut i dalje ostaje kristalno bistar Jadran.
4. Festivalski turizam
S nekoliko desetaka glazbenih i filmskih festivala Hrvatska je uhvatila priključak i s tzv. festivalskim turizmom, koji u pravilu privlači nešto mlađu, ali prilično imućnu populaciju. Procjene kažu da festivalski turizam u Hrvatskoj generira do milijun noćenja, uz prosječan boravak od pet dana i prosječnu potrošnju po putovanju od oko 750 eura.
5. Plaže za starije i nemoćne
Plaže s prilagođenim ulazom u more i rukohvatom, bez čega stariji i invalidi teško mogu u more ili to uopće ne mogu, sve češći je standard u mnogim turističkim mjestima. Nažalost, mahom na sjeveru naše obale, dok je na većini dalmatinskih plaža ta mogućnost još uvijek tek misaona imenica.
6. Sadržaji sve brojniji
Osvijestili su naši domaćini uvelike da se rijetki gosti od jutra do navečer žele izležavati na plaži pa je sve više plažne razonode i drugih sadržaja, biciklističkih staza, izletničkih ruta...
7. City break destinacije
Trend posjeta većim gradovima u Europi prisutan je već neko vrijeme, a zahvatio je i Hrvatsku. Kao dvije najuspješnije domaće city break destinacije nametnuli su se Zagreb i Split, a brzorastući broj posjetitelja svjedoči da su se naši gradovi dobro snašli u svojoj novoj ulozi.
8. Luksuz u zimmer freiju
Bujajući obiteljski smještaj mnogima je trn u oku. Neki čak misle da je generator masovnog turizma.
Zaboravljaju da od toga žive deseci tisuća obitelji, da tu vrstu smještaja gosti žele (od početka godine njih pet milijuna), ali i da sve više domaćina prati trendove pa u svojim objektima nude bazene i komfor ravan hotelskom.
9. Zeleni odmor u zaleđu
Obala je i dalje prva crta našeg turizma, ali, nasreću, potražnja se širi i u unutrašnjost.
Samo zaleđe jadranske obale to već i te kako osjeća, a trend zelenog odmora u ljetnim mjesecima, recimo, već je zahvatio Liku i Gorski kotar.
10. Magnet za filmaše
Scene iz Igre prijestolja, Ratova zvijezda, Robina Hooda... snimljene kod nas turizmu su priskrbile puno publiciteta, a da je Hrvatska magnet za filmaše u velikom stilu potvrđuje snimanje filma Mamma Mia na Visu te potkraj godine i Jamesa Bonda u Dubrovniku.
10 OUT
1. Drakonske kazne
Kolikogod se činilo da nedolično ponašanje i odijevanje dijela naših gostiju prelazi sve granice, kazne, pogotovo drakonske od 500 i 700 eura, poput hvarskih, nisu odlika dobrih domaćina. Reda mora biti, ali za to postoje komunalni redari, a kad stvar ozbiljno izmiče kontroli, zašto jednostavno ne ureduje policija?!
2. Priučeni umjesto izučenih
Tko se kod nas na moru nije susreo s nezainteresiranim, neljubaznim ili jednostavno nesposobnim konobarom, prodavačem? Ili da mu je servirana čak i ispodprosječna pizza? Radna snaga zasigurno je jedna od slabijih karika našeg turizma. Ali to na dušu ide poslodavcima koji već dugo štede na radnicima pa se sada, kad mnogi sezonci imaju priliku za bolju plaću raditi u inozemstvu, suočavaju s ozbiljnom nestašicom radne snage.
3. Fobija od turista
Europljani, čini se, gužve podnose bolje. Nas je špica sezone, s više od milijun turista dnevno, potpuno uneredila i zamalo iznjedrila pravu fobiju od turističke navale. Kao da i neki ozbiljni ljudi zamišljaju da je moguća ona iz vica; šaljite šolde i stojte doma.
4. Nisu svi bili spremni
Još zimus, kako su se redali europski turistički sajmovi, bilo je jasno da Hrvatskoj slijedi još jedna sezona rekorda. Novi vodovod ne gradi se u nekoliko mjeseci, ali vremena je bilo dovoljno da se, recimo, naprave improvizirana, sezonska parkirališta. Ili da se osmisli privremena ljetna regulacija prometa.
5. Kad noćni klub diktira
Na Jadranu praktički nema mjesta koje ove sezone ne bilježi nove plusove. Jedni ih broje s puno veselja, drugi gunđajući kakve goste imaju. Ovim drugima na naplatu dolazi razvoj bez strateškog promišljanja i vizije. Kad se turistička budućnost prepusti stihiji koja, recimo, uslijedi otvaranjem noćnih klubova, onda je kasno kukati što u mjesto dolazi samo mlađarija.
6. Vrhunska cijena, a “roba”?
Ma koliko bilo teško prihvatiti što je na Jadranu svake sezone sve skuplje, na to se ne može utjecati. Takav je mehanizam tržišta, a dobra potražnja čini svoje. No ne može se šutjeti kad domaćini pod cijenom za vrhunsko “švercaju” sasvim prosječnu “robu”. A toga je opet bilo i previše.
7. Česte smjene ministara
Nisu ni drugi resori prošli puno bolje, no turizam je imao peh da je u Milanovićevoj Vladi imao dva ministra pa su se u pet godina na toj funkciji izredala četvorica. Prekratko da bi ijedan kardinalno zgriješio, ali i da bi ostavio pečat.
8. Turizam na – pauzi
Neki još ne shvaćaju da se usred sezone – od jedan do tri – ne može otići na pauzu. Da stvar bude gora, u tome su zatečeni čak i neki djelatnici turističkih informativnih ureda?!
9. Sluša li tko turiste
Mnogi poslovni prostori u većim centrima, u kojima su nekad vrijedno radili zanatlije, danas su suvenirnice, fast-foodovi, kafići... Zanati se gase, država ne prepoznaje priliku, a u konačnici nitko ne sluša ni što turisti žele. A oni iz Zagreba, recimo, odlaze fascinirani, oduševljeni što mogu kupiti – ručno izrađene cipele.
10. Kao na kolodvoru
Za loše uređeno i održavano mjesto postoji uzrečica – kao na kolodvoru. E, pa ona, nažalost, i dalje stoji. Kolodvori i autobusne stanice u mnogim su mjestima u takvom stanju da bi putnik mogao pomisliti da se netom dovezao vremeplovom i stigao ravno u neka prošla, zaostalija vremena.
Te drakonske kazne uopće nisu naplaćivane nego su odraz beznađa građana grada Hvara kojima partijaneri uništavaju životni prostor i ne daju "mira" ostalim gostima koji bi eventualno provodili odmor u Hvaru. Pa me čudi što su svi uzeli "zdravo za gotovo" taj tobožnji cjenik, koji uopće nema realnog pokrića u zakonskim sankcijama u RH (čak u euro izražen) nego je samo sredstvo zastrašivanja. A tko nije bio u Hvaru, naročito zapadnom dijelu gdje je Hula Hula na obalnoj crti, tik ispod velikih vila koje su tamo izgrađene još davno i hotelskog kompleksa - taj ni ne zna o čemu se zapravo radi i golotinja, istaknuta na tabli je najmanji problem. Ljudima su izurinirani vrtovi, ulazna vrata, sve puno fekalija, drmusa se cijeli kvart u svakodnevnom ludom ritmu glazbe i ne mogu oka sklopit. Ujutro pak sve puno staklovinja i bauljavih junoša koji su dezorijentirani, sad što je u pitanju droga ili alkohol, to Svevišnji znade... O tome se raspravlja, žustro i žučno, već desetljećima u gradu Hvaru jer partijaneri su poseban turistički soj koji ne haje ni za grad niti ostale građane i turiste. Australski partijaneri su spontano se popeli na krov katedrale u Hvaru i zvonili tamo...