Javni dug veći od jednogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda osim Grčke ima još pet država članica Europske unije: Italija, Portugal, Irska, Cipar i Belgija, a na granici se još nalaze Španjolska (97%) i Francuska (95%). Sve je više prijedloga da se Grčkoj otpiše dio duga, s jednim takvim jučer je izašao i njemački Bild, a ako se krene s otpisom dugova samo jednoj zemlji, pitanje je mogu li na njega računati i druge.
Zbog njezine specifičnosti Belgija se ne percipira kao rizična država, Irska se uz pomoć MMF-a oporavlja od bankarskog potresa, a kad god se govori o novim mogućim žarištima, upire se prstom u Italiju i Španjolsku, prije svega zbog snage i veličine tih zemalja. Grčka ni po visini duga ni po broju stanovnika ne predstavlja prijetnju Europskoj uniji kao što bi to mogla biti Italija jer je treća po veličini europska ekonomija, ili Španjolska, država koja je najvećim dijelom stradala zbog promašenih investicija njezinih banaka i nekretninskog buma u kojemu su sudjelovale i velike europske banke te nekretninske agencije.
U eurozoni već drugu godinu traje tiha zamjena skupih državnih dugova jeftinijima, na čemu, uz jače ili slabije negodovanje Njemačke, marljivo radi Europska središnja banka i njezin guverner Mario Draghi. Zamjena dugova provodit će se ove i iduće godine, na čemu posredno profitiraju i zemlje koje nemaju euro, poput Hrvatske, jer se mogu jeftino zadužiti.
>>Cijelu priču pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od srijede ili prelistajte u našem e-izdanju.
>>Temelj sukoba pitanje treba li Grčkoj otpisati dio duga ili ne
>>U današnjem Večernjem među ostalim donosimo i ove teme:
Pekari znaju gdje je zarada: Lani prodano 50 milijuna peciva više
Krešo Ćosić bio je mormon pa je za kaznu u JNA u Sarajevu bio konjovodac
Što morate znati o zaštiti od UV zračenja
Ljubavna priča Zrinke i Nike
Zbog grckoga NE Srbima skuplji krediti