Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica nazvao je "ustaškom unukom" protukandidatkinju za predsjednika Republike Srpske Željku Cvijanović na listopadskim izborima, dok je ona njega optužila da je za vrijeme rata bio dezerter u nikada prljavijoj kampanji u BiH u kojoj se poruke svode na primitivna diskreditiranja, tvrdnje o nacionalnoj izdaji te prijetnje podjelom zemlje.
"Zar jedna ustaška unuka može voditi srpski narod? I zar može bilo komu pričati o srpstvu i časti?", rekao je Govedarica kako ga u nedjelju prenose mediji u BiH. Čelnik SDS-a je rekao kako je djed Željke Cvijanović izvjesni Pejo Marić iz okolice Dervente koji je navodno u II. svjetskom ratu bio ustaški satnik i palio srpska sela u okolici Dervente, a ujak pripadnik Hrvatskog vijeća obrane.
Osporio je čelnik SDS-a, stranke koju je osnovao osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, kandidatkinji iz redova Dodikova SNSD-a i to što su joj korijeni iz Hercegovine. Naveo je da se međutim ne radi o istočnoj Hercegovini, gdje u najvećem dijelu žive Srbi, nego zapadnoj naseljenoj Hrvatima.
Žestoko je uzvratila i sama Cvijanović nazivajući Vukotu Govedaricu dezerterom koji u ratu nije bio u Bosni i Hercegovini.
"Što se tiče njegovog ili mog odnosa prema stvaranju Republike Srpske ili naših obitelji, i tu se ima štošta reći. Ja nisam dezerter, iako sam žensko, a Vukota jeste dezerter, iako je muško", rekla je Cvijanović. Dodala je kako se Govedarica skrivao u Novom Sadu za razliku od nje čiji je otac bio časnik vojske Republike Srpske.
"Vukotin otac je, s druge strane, smatrao da je moralno da on ne sudjeluje u ratu i da još svoje dijete skloni od rata", rekla je Cvijanović.
Birače u BiH svojim istupima stalno straši probošnjački kandidat hrvatskih korijena Željko Komšić koji je ustvrdio da aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i kandidat na izborima podupire NDH te radi na podjeli Bosne i Hercegovine.
U odgovoru na tvrdnju srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kako bi se na izborima moglo dogoditi da Bošnjaci ponovno nametnu Hrvatima člana Predsjedništva BiH, Komšić je odgovorio kako on ne veliča "ustašku NDH-a kao Vaš prijatelj Dragan (Čović)" ne davši nikakva dokaza da to Čović stvarno radi.
"Znači li to gospodine Vučiću da je Vama na mjestu člana predsjedništva draže vidjeti one koji veličaju ustaštvo, one koji su se "proslavili" izgonom Srba i one što i danas smatraju da Srbi trebaju biti građani drugog reda", rekao je Komšić.
Komšić u svim nastupima u kampanji ističe kako je najveća prijetnja za BiH da u predsjedništvo uđu Čović te čelnik Saveze nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik tvrdeći da bi to vodilo podjeli BiH.
"Moramo ih zaustaviti. Nemamo novog načina za korak naprijed", kazao je nedavno Komšić pojašnjavajući kako njegov glavni rival Čović sada političkim sredstvima pokušava ograditi ono što se nije moglo ograditi žicom pa ga stoga mora pobijediti a dvojba u tom srazu svodi se na izbor "između Herceg-Bosne i Bosne i Hercegovine".
Jednomjesečna kampanja za izbore koja je počela 7. rujna među hrvatskim strankama je najmanje prljava. Glavne poruke hrvatskih dužnosnika svode se na ostvarenje jednakopravnosti Hrvata u BiH, a prvih desetak dana obilježili su i pozivi Bošnjacima da ne nameću Hrvatima predstavnike u vlasti, a što bi onda moglo izazvati krizu u funkcioniranju vlasti, te dodatno poremetiti hrvatsko-bošnjačke odnose.
Ako bismo povjesno gledali čitav taj zapadni dio te današnje RS odnosno Banjalučka Regija sa Posavinom i Pounjem je izvorno pripadala Hrvatskom Kraljevstvu a crkveno Zagrebačkoj biskupiji , to je recimo bila zemlja Hrvoja Hrvatinića , tu je kasnije ije i bila Jajačka Banovina nakon pada Bosne pod Turke 1463. dok tamo oko 1528. nije pala i ona pod Turke pa se i dugo poslje nazivala Turska Hrvatska i tako bila upisivana na brojnim povjesnim kartama sve do druge pol.19.st. kada je prevladao današnji geografski naziv Bos.Krajina ili samo Krajina , to zapravo nikada nije bila ona prava Bosna pa je to ostalo i u svjesti tamošnjeg stanovništva koje je dobrim djelom hrvatskog porjekla zato su i izbacili bosanske prefikse iz naziva brojnih mjesta ali kako su za vrijeme Turaka mnogi od starosjedilačkog hrvatskog katoličkog stanovništva prešli na srodno pravoslavlje dok neki na islam jer na tom pograničnom području gdje su neprestalno vođeni ratovi naprosto nije bilo života za katolike tako su se odnarodili , zapravo većina tih Srba iz Bos.krajine su pravoslavni Hrvati i djelom pravoslavni Vlasi koji su se putem djelovanja SPC u 19.st. srbizirali .