Kakva pravna pobjeda za Vladu Andreja Plenkovića. Čista petica! Usvojeni su svi njezini argumenti. Lex Agrokor je formalno i sadržajno ustavan, obrazloženo je na 155 stranica odluke, čiji je sažetak predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović jučer čitav sat obrazlagao.
Kao i u slučaju “švicaraca” iz vremena Milanovićeve Vlade, Šeparović je ustvrdio kako je Vlada imala ustavnu obvezu intervenirati u slučaju Agrokora kao sistemski važne tvrtke.
Odbijeno svih 12 prijedloga
Odbijeno je svih 12 prijedloga za ocjenu ustavnosti 18 odredbi, ali i čitavog Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH. Vlada se pet puta očitovala, a zatraženo je i stručno mišljenje prof. dr. sc. Biljane Kostadinov s Katedre za ustavno pravo u Zagrebu. Ustavni suci Goran Selanec i Lovorka Kušan napisali su jedno izdvojeno mišljenje (23 stranice), a Andrej Abramović drugo (pet stranica), dok se Davorin Mlakar izuzeo jer je od 2000. do 2004. bio potpredsjednik koncerna Agrokor za pravne, opće i kadrovske poslove.
Prijedloge su podnijeli Goran Vojković, Peđa Grbin, Karlo Vajdić, odvjetnik Damir Jelušić, Sberbank Slovenija, Rusija i Austrija, Adria Group Holding i Ivica Todorić, Agram invest, Euroherc osiguranje i Marinko Vrbić. Prigovori o neusklađenosti lex Agrokor s pravnom stečevinom EU nisu razmatrani jer je to u nadležnosti Suda EU. Nije razmatran ni prigovor o nepoštivanju procedure za organske zakone jer je zakon izglasala većina zastupnika. Vlada je hitnost donošenja zakona pravdala prijetećim sistemskim rizikom za stabilnost i rast hrvatskoga gospodarstva, a do kojeg bi mogao dovesti nagli i nekontrolirani rast nelikvidnosti Agrokora kao tvrtke od sistemskog značenja. S druge strane, pravni okvir (pred)stečajnog postupka ocijenjen je nedostatnim i neučinkovitim za takve tvrtke. Ustavni sud te je razloge prihvatio kao osobito opravdane.
Ustavni je sud utvrdio da je država (zakonodavac), poštujući načelo socijalne države, u situaciji nepovoljnih gospodarskih i financijskih kretanja, neadekvatnog i nedjelotvornog postojećeg zakonskog modela da to spriječi, imala pozitivnu obvezu poduzeti nužne mjere gospodarske politike kako bi uklonila tu opasnost i očuvala socijalna prava i socijalnu sigurnost. Na dan 30. ožujka 2017. iznos blokada na računima 15 Agrokorovih tvrtki iznosio je više od tri milijarde kuna, od čega je bilo naplaćeno 322 milijuna kuna. Nakon deblokade ukupno stanje na tim računima bilo je šest kuna, opskrba maloprodajnih tvrtki izrazito otežana ili zaustavljena te je bio ugrožen kontinuitet poljoprivredne i stočarske proizvodnje. Cilj donošenja zakona bio je zaštititi održivost poslovanja tvrtki od sistemskog značaja za RH kako bi se spriječile negativne posljedice na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost prestankom poslovanja sistemske tvrtke. Taj je cilj za Ustavni sud legitiman. Zašto na Agrokor nisu primijenjeni postojeći instituti (pred)stečajnog postupka? Analiza prema službenim podacima pokazala je da je glavni razlog nedjelotvornosti stečajnih postupaka što traju od tri do pet godina (za banke i štedionice osam, a događa se i 14), visoki troškovi postupka (više od 15% vrijednosti tražbina), slaba namirenost vjerovnika (10,4% tražbina). Rijetke su tvrtke opstale nakon stečaja (Tisak i Pevec), čime su generirani drugi negativni gospodarski učinci uz porast nezaposlenosti.
Menadžment ne mijenjaju
U predstečajnim nagodbama naplaćuje se 53% tražbina, dok su troškovi postupka 0,09%. Ali, bitan nedostatak je što nema operativnog restrukturiranja. Menadžment je promijenjen u samo 2% društava, a restrukturiranje se svodi na oprost duga. Niz pozitivnih pokazatelja rezultata izvanredne uprave Agrokora doveli su Ustavni sud do zaključka da nema razloga ne vjerovati u neprikladnost (pred)stečajnog okvira za Agrokor, a prikladnost osporenog za ostvarenje legitimnog cilja.
