Prvog radnog dana 2019. na snagu je stupio propis o nižem PDV-u na lijekove koji ne idu na recept s 25 na pet posto. Provjerili smo kako to funkcionira. Isti bezreceptni lijek u jednoj je ljekarni jučer bio 22 kune jeftiniji nego u susjednoj specijaliziranoj prodavaonici, drugom je lijeku cijena ostala ista, a treći je jeftiniji nego lani. Govorilo se da će spuštanjem, odnosno izjednačavanjem PDV-a na bezreceptne lijekove oni građanima postati jeftiniji. Međutim, građane je dočekala prilično komplicirana situacija – nisu pojeftinili svi bezreceptni lijekovi, pojedinima je podignuta cijena tako da ih manji PDV nije pojeftinio, a iz ljekarni su nam neslužbeno rekli kako su i od drugih proizvođača dobili obavijest da će povisiti cijene!
– Najbolje vam je obnoviti zalihe jer na robu koja je u ljekarnama ide stara cijena i sniženi PDV, ali kada budemo naručivali, onda će lijekovi onih proizvođača koji su rekli da će podignuti cijene biti skuplji – komentira nam jedna ljekarnica.
Službena obavijest o povišenju cijena u Hrvatsku ljekarničku komoru došla je zasad iz dvije kompanije.
– Država se odrekla svog dijela zarade, Ministarstvo financija odreklo se dijela svog profita da bi pacijentima lijek bio dostupniji, a na kraju proizvođači podižu cijene – komentira Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, potez pojedinih kompanija.
Država se smanjenjem PDV-a na bezreceptne lijekove odrekla oko 90 milijuna kuna, a čini se upitnim hoće li svi ovi lijekovi doista pojeftiniti. Naime, izuzev ovih koji su najavili poskupljenja, što formalno što neformalno, u ljekarnama su neki lijekovi ostali – jednakih cijena.
VIDEO Što stupa na snagu 2019.
Riječ je o lijekovima, kako su nam rekli, čiji su proizvođači objasnili da su u startu svoju cijenu formirali računajući PDV po sniženoj stopi?! Nadalje, velike razlike u cijeni istih lijekova već su jučer bile očite – spomenuti primjer s početka teksta odnosi se na tablete Prostamol Uno čije je pakiranje od 30 komada u ljekarni koštalo 88 kuna, a u specijaliziranoj prodavaonici desetak metara dalje 109,90 kuna. To je moguće jer je prodavaonica naručila taj lijek prema novoj višoj cijeni ili prodavaonica još nije korigirala cijene i stavila niži PDV. Jer automatsko snižavanje cijena dogodilo se promjenom PDV-a u ljekarnama budući da im je takvo softversko rješenje.
Treba reći i da specijalizirane prodavaonice u kojima se također prodaju bezreceptni lijekovi nisu obvezne držati se propisane visine ljekarničke marže za njihovu prodaju i mogu “nabiti” svoju maržu.
Kad se sve zbroji, taj potez države jest donio pojeftinjenje lijekova, ali ne svih i ne svuda pa sami pacijenti moraju istražiti kako da prođu jeftinije. Hoće li i ostali mijenjati cijene u pojedinim ljekarnama? Iz Hrvatske udruge proizvođača bezreceptnih lijekova poručuju kako ne mogu utjecati na poslovnu politiku svojih članica.
– Lijekovi bi trebali pojeftiniti ako proizvođači ne budu dizali veleprodajne cijene. Pozdravljamo odluku i napore Vlade i naravno da nam je svima intencija da ti lijekovi budu za pacijente dostupniji – komentirao je Kristijan Jakovina, predsjednik Udruge.
I konkretno: Caffetin (12 komada) je pojeftinio sa 19,95 na 16,76 kuna, Operil kapi za nos za odrasle sa 37,50 na 31,50, Lupocet 500 ostao je 19,85 kuna, Neofen 200 (20 komada) s 27 snižen je na 22,68. kuna
Prije nego “pohrle” po neku kutijicu lijeka očekujući uštedu, građani odnosno pacijenti moraju još nešto doznati – je li ta kutijica registrirana kao lijek ili kao dodatak prehrani. Jer, dodaci prehrani imaju jednak PDV-a i nisu pojeftinili. To su svi vitamini, minerali, raznorazni suplementi koji se često preporučuju uz neku terapiju. Tako je primjerice Rizolip za snižavanje masnoće u krvi ostao jednake cijene kao i dosad. Postavlja se, ako ništa drugo, onda pitanje koliko su poštene reklame za niz takvih proizvoda kojima se obećava bolja koncentracija, poboljšanje pamćenja, vida, čišćenje jetre, jačanje imuniteta itd. Kako dodaci prehrani tako i lijekovi i dalje su jeftiniji u susjednim zemljama, Srbija i Bosna i Hercegovina i dosad su bile “destinacije” za kupnju lijekova, što se dijelom tumači nižim BDP-om u tim zemljama.
Zašto se ne objavi lista ljekova kloji su stvarno pojeftinili ali i tgvrtke koje su podigle cjene ljekova.Zašto se ne objavi lista ljekova istih namjena različitih proizvođača sa cijenama koštanja tako da građani mogu birati.Ovako nema koristi od izvještavanja.