RIM – Osobno nisam zato da se za papu izabere jedan netalijan, rekao je njemački kardinal Joseph Ratzinger, sadašnji papa Benedikt XVI., uoči smrti Pavla VI., odnosno u lipnju 1978. godine.
Razgovor s Ratzingerom, tadašnjim 52-godišnjim nadbiskupom Muenchena, pronašla je talijanska televizija RAI u arhivama i objavit će ga na svome drugom programu u emisiji Tg2 Dossier (subota 14. travnja u 23,30 sati). Emisija, u kojoj će biti objavljen i taj razgovor, posvećena je 85. rođendanu Benedikta XVI.
Razgovor s Ratzingerom načinjen je u lipnju 1978., a Pavao VI. je umro 6. kolovoza te godine nazvane još i godinom triju papa. Jer, tijekom te godine postojali su Pavao VI., Ivan Pavao I. (koji je bio papom samo 33 dana, odnosno od 26. kolovoza do 28. rujna) i Ivan Pavao II.. Ratzinger, budući papa „stranac“, tada je kazao kako bi se trebala nastaviti već četristoljetna tradicija izbora Talijana za papu.
\'Papa je ujedno i rimski biskup\'
Na pitanje novinara bi li se moglo izabrati nekog papu netalijana, Ratzinger je odgovorio: „Kažimo da bi se u krajnjoj crti tako što moglo prihvatiti. U prošlosti se to događalo. Osobno ne bih bio za to iz dva razloga. Na prvom mjestu treba podsjetiti kako je papa ujedno i rimskim biskupom. On ne pokriva samo dužnost iznad ostalih dužnosti, već je i biskupom lokalne crkve, a u ovom slučaju one rimske. Na ophađanju dužnosti rimskog biskupa istodobno je i odgovornim za Crkvu u svijetu. Mislim da je važno potvrditi taj lokalni otisak papinske dužnosti. To znači da je on prije svega biskupom jednog grada i to treba potvrditi“.
Ratzinger je dakle držao kako papa treba biti izabran među talijanskim kardinalima. No, drugi razlog zbog kojeg je njemački kardinal Ratzinger držao kako bi novi papa također trebao biti Talijan je geopolitička situacija, odnosno postojali su nacionalizmi u društvu, pa i u kršćanskom svijetu i izbor nekog netalijanskog poglavara Katoličke crkve mogao bi dovesti do jačanja nacionalizama. Evo što je Ratzinger kazao: „Vjerujem da bi i sada, s obzirom na nacionalističke osječaje koji i dalje postoje u čovječanstvu i među kršćanima, najprirodnija stvar bila zadržavanje stoljetne tradicije i prema tome izabrati jednog papu koji dolazi iz te (Italije) zemlje, štujući tradiciju, kako se ne bi njegovoj dužnosti pridodala politička ili nacionalistička karakteristika“.
Pape netalijani 34 godine na Petrovoj stolici
Nekoliko tjedana poslije toga razgovora izabran je, 26. kolovoza 1978., za papu patrijarh Venecije kardinal Albino Luciani. No, samo nešto više od mjesec dana kasnije, 16. listopada 1978., gotovo isti (bez Lucianija) sastav konklave izabrao je poljskog kardinala Karola Wojtylu za papu, prvog Slavena u povijesti na Petrovoj stolici. Ivan Pavao II., koji je papom bio 27 godina, nije potvrdio Ratzingerove strahove o nacionalizmima koji su po njegovom mišljenju mogli nastati izborom netalijana na čelo Crkve. No, bio je u pravu glede politike. Ivan Pavao II. izmijenio je geopolitičku sliku Zemlje. A, evo već 34 godine se na Petrovoj stolici nalaze pape netalijani.
Kada je Ratzinger izabran za papu prije sedam godina, više si (i drugima) nitko nije postavljao pitanje da je ponovno izabran netalijan. Vjerojatno si više nitko i neće postavljati takva pitanja stara više od tri desetljeća tijekom kojih je izmijenjen svijet. Ako će budući papa biti iz Amerika ili Afrike imat će i dalje dužnost i rimskog biskupa. Uostalom kada je Benedikt XVI. preuzimao katedru bazilike sv. Ivana Lateranskog (7. svibnja 2005.) kazao je: „Dragi Rimljani, sada sam i vaš biskup. Zahvaljujem vam na strepljenju koje ćete imati samnom. Kao katolici smo, na određeni način, svi ujedno i Rimljani“.
a Rimljani su Talijani, pa smo svi Katolici Talijani... što je normalno, famozna popovska retorika uvijek je baratala falš logikom.