Umjesto koronavirusa, afere sa sumnjivom nabavom respiratora, političke trgovine, top-tema u Bosni i Hercegovini postala je najavljena misa za bleiburške žrtve u sarajevskoj katedrali koju će 16. svibnja predvoditi vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
Seriju negativnih reakcija i napada pokrenuo je član Predsjedništva BiH Željko Komšić poručivši kardinalu Puljiću da se moli „za žrtve Jasenovca i Gradine, a ne za Luburićevu vojsku“.
– Neka se sjeti zločina Crne legije Jure Francetića, zločina Maksa Luburića u Sarajevu i pomoli se za duše tisuća nevinih civila uključujući i djecu pobijenih na najbrutalniji način u Jasenovcu i Donjoj Gradini – izjavio je Komšić.
Uključili se i glumci i redatelji
U BiH traje utrkivanje u prozivanju i optuživanju kardinala Puljića i Katoličke crkve zbog navodne rehabilitacije ustaštva i NDH. Takozvane građanske stranke poput SDP-a najglasnije su u napadima i pozivima na prosvjedna okupljanja u subotu ispred katedrale u vrijeme slavljenja mise. Vodeća bošnjačka stranka SDA također je izrazila nezadovoljstvo zbog najavljenog slavljenja mise za žrtve Bleiburga u Sarajevu, ali su barem priznali da ne mogu zabranjivati vjerske obrede. Ovo je ujedno jedna od rijetkih tema oko kojih su se suglasile bošnjačke i srpske stranke. Tako je i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik osudio održavanje mise, a oštra reakcija stigla je i iz Srpske pravoslavne crkve. Mitropolit dabrobosanski Hrizostom izjavio da se “dovođenjem Bleiburga” u Sarajevo trajno zatvaraju vrata suradnje i svih odnosa ove mitropolije s Nadbiskupijom vrhbosanskom te osobno njegova s kardinalom Vinkom Puljićem. Inače, mitropolit Hrizostom redovan je sudionik okupljanja u spomen na četničke vođe.
Osuda organiziranja mise za bleiburške žrtve stigla je i iz Židovske zajednice, dok je među rijetkima koji su javno stali u zaštitu kardinala Puljića i Katoličke crkve bio poglavar Islamske zajednice u BiH reis Husein Kavazović. Reis je upozorio da muslimani u BiH ne trebaju upućivati oštrice prema kardinalu i Katoličkoj crkvi.
– U obzir ne smiju doći demonstracie je koje su najavljene. Trebamo ostati dostojanstveni. Neki to pokušavaju povezati s gradom, ali Sarajevo ništa ne obilježava. Katolička crkva ima misu u Sarajevu i to treba ostati u prostoru katedrale, izvan toga se ne treba ništa događati – rekao je reis Kavazović poručivši da netko želi da između muslimana i katolika dođe do nesuglasica. Reis Kavazović je kazao kako Katolička crkva ima pravo donositi autonomne odluke uključujući i održavanje svetog obreda.
Osim političara, u pokušajima da spriječe misu, angažirale su se i osobe iz javnog života. Naravno, prednjači angažman na društvenim mrežama, a veća skupina glumaca i redatelja snimila je i videospot s porukom da misa bleiburškim žrtvama “neće proći”.
Neformalna skupina građana organizirala je u utorak već jedno okupljanje ispred katedrale, gdje je zadnjih dana pojačano i policijsko osiguranje. Netko je, naime, vjerojatno od samoproglašenih antifašista, postavio crni povez preko očiju pape Ivana Pavla II., na spomeniku koji mu je podignut na ulazu u katedralu. Policija je uklonila povez i od tada je pojačano osiguranje u blizini ovog vjerskog objekta.
Uz kardinala i Crkvu stala je cijela hrvatska politička scena u BiH. Upozoravaju da je neprihvatljivo da se politički određuje kada će se i za koga služiti mise u crkvama. Hrvatski narodni sabor BiH, koji okuplja sve važnije stranke s hrvatskim predznakom, upozorio je da je ovo još jedan u nizu sustavnih napada na Katoličku Crkvu i Hrvate u BiH.
– Nužno je sagledati sve povijesne činjenice i dopustiti da svaka nevina žrtva ima pravo na pijetet. Činjenica je da je BiH multinacionalna država koja u sebi mora pronaći dovoljno snage i tolerancije za različitosti koje je čine time što jeste. Sviđalo se to nekome ili ne, Sarajevo pripada svima nama koji živimo u BiH – kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Podrška Bosne Srebrene
Kardinala su podržale i uprave obje franjevačke provincije u BiH, a iz Bosne Srebrene ogradili su se od pojedinih fratara koji “svojim javnim nastupima u medijima na bilo koji način relativiziraju bleiburšku tragediju našeg naroda”.
Kardinal Puljić se danima nije oglašavao, osim što je objavio da s nevjericom promatra reakcije na najavljenu misu. Ipak, na kraju se odlučio obratiti Vatikanu i državnim institucijama BiH pismom u kojem ističe kako je njemu ugrožen život, kao i općenito ovdašnjim katolicima. Željka Komšića i Bakira Izetbegovića optužuje da predvode političku hajku i medijski linč protiv njega. Kardinal Puljić je u obraćanju bh. institucijama naveo i to da mu je “žao što se mrtvima manipulira u političke svrhe jer je slaviti misu za pokojne naša dužnost i obveza”. Nada se da će institucije kojima se obratio “zaštititi vjernička prava i slobode i ne dati se izmanipulirati u političke svrhe”.
Svakako je indikativno da se ovaj put digla tolika prašina zbog mise za žrtve Bleiburga iako su u Sarajevu i ranije održavane komemoracije za žrtve Križnog puta, i to izvan crkvenih prostora. Jedna takva održana je i 1995., za vrijeme rata, uz sudjelovanje velikog broja građana.
Udaraju na Hrvate gdje god stignu, koriste svaku priliku i Titovi crveni i Alijini zeleni Sarajlije. Smeta im misa za ljude koji su vezani zicom i strijeljani.