Europski parlament večeras je u Strasbourgu raspravljao o pristupanju Hrvatske eurozoni, koje se treba dogoditi 1. siječnja 2023., i sudeći prema mahom pozitivnim tonovima europski zastupnici bi sutra, kada se očekuje glasanje o toj temi, velikom većinom trebali podržati Hrvatsku kao dvadesetu članicu područja s jedinstvenom europskom valutom.
Velika većina sudionika večerašnje rasprave smatra hrvatsko pristupanje euro zoni uspjehom i dobrom viješću i za Hrvatsku i za Europsku uniju. A kritički tonovi čuli su se jedino iz usta francuske desničarke France Jamet, koja je govorila uime kluba zastupnika Identitet i demokracija (ID), te Ladislava Ilčića, hrvatskog europarlamentarca koji u EP-u pripada klubu zastupnika Europskih konzervativaca i reformista.
Ilčić je, zapravo, koristio sličnu argumentaciju kao i (prošloga tjedna) predsjednik Republike i bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović, koja polazi od toga da postoje države članice EU koje ne žele uvesti euro.
- Mogli smo to odgoditi, kao Poljska, Švedska ili Mađarska. Pametne zemlje surađuju s drugim europskim zemljama, ali same određuju kada i koliko tijesno će se integrirati. Nažalost, vladajući u Hrvatskoj nisu nikad htjeli raspravljati o tome. Za federaliste svih boja cilj je što veća integracija u nekakvu europsku super-državu. Nadam se da ćemo se izboriti za to da ubuduće gospodarski interesi hrvatskog naroda budu prvi i glavni kriterij svih gospodarskih odluka - rekao je Ilčić, koji je u Europskom parlamentu zamijenio Ružu Tomašić kao sljedeći s liste Hrvatskih suverenista nakon njezina odlaska u mirovinu.
Na Ilčićev istup reagirao je HDZ-ov Karlo Ressler.
- Moram odgovoriti kolegi Ilčiću jer je očito da neki danas zaboravljaju da kuna nikad nije bila svrha sama po sebi, nego oruđe za veću kvalitetu života hrvatskih obitelji. Ako to danas možemo bolje osigurati s eurom, a oko toga nema dileme, ne vidim razloga zašto ne. Valuta je uvijek oruđe nekog gospodarstva, nikad ne može biti samo ukras. Već danas uživamo rekordni kreditni rejting zbog uvođenja eura. Uz euro imamo stvarno prvoklasnu, generacijsku priliku koju moramo iskoristiti. Snažno, asertivno, odgovorno. Jer to hrvatski građani zaslužuju - rekao je Ressler.
Njegov kolega Tomislav Sokol u svom je govoru naglasio da je “HDZ-ova vlada uspjela smanjiti javni dug naslijeđen od prethodne socijalističke vlade”.
Uime kluba zastupnika socijalista i demokrata, Portugalka Margarida Marques rekla je da je ulazak Hrvatske u euro zonu znak sve veće integracije unutar EU, ali i znak napretka Unije nakon brexita, te je čestitala hrvatskim građanima i poručila: nadam se da ćete biti uspješni.
SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan naglasila je da “svi skupa moramo raditi kako bismo osigurali da se ova pozitivna vijest prelije na svakodnevicu naših ljudi” jer “euro nije cilj, već sredstvo za bolji život građana”.
- Nebrojeno puta se pokazalo kako je u vremenima krize snaga u zajedništvu i integraciji - rekla je Borzan.
Georgios Kyrtsos, grčki zastupnik koji je govorio uime liberalnog kluba Renew, naglasio je kako put Hrvatske, od rata do europskog razvoja, može biti dobar primjer za druge zemlje.
Slovenski zastupnik Franc Bogovič čestitao je Hrvatskoj na reformama koje su omogućile ispunjavanje kriterija za ulazak u euro zonu. Dodao je kako u Sloveniji građani najčešće spominju upravo euro kad ih se pita koja je najbolja stvar od članstva u EU.
Pozitivnu ocjenu dao je, naravno, i izvjestitelj Europskog parlamenta za ovaj dosje, Rumunj Siegfried Muresan.
- Mi iz Europskog parlamenta moramo čestitati hrvatskim građanima i hrvatskim vlastima na velikim postignućima u proteklih nekoliko godina, na ispunjenju svih kriterija za ulazak. Očito je da u EP-u zapravo nema nikoga tko se protivi tome da Hrvatska uđe u euro zonu - rekao je Muresan.
Francuska europarlamentarka France Jamet, koja se u raspravi protivila, ovako je sročila svoj argument:
- Euru ne ide dobro, snažno pada od veljače, što pokazuje njegovu krhkost. Zašto sad usred ovih teškoća dozvoljavamo Hrvatskoj da uvede jedinstvenu valutu? Ta zemlja nije ispunila niti jednu od 17 preporuka radne skupine za sprečavanje korupcije Vijeća Europe (organizacije koja nema veze s EU, a preporuke koje spominje nisu kriterij za euro zonu, op. a.). Samo će pridonijeti ogromnoj ekonomskoj rupi koja je sve veća u EU. Prve žrtve bit će mala i srednja poduzeća. Treba stati na kraj tom euru koji, kako se pokazuje, radi protiv naroda. Da je hrvatski narod dobio priliku reći nešto o tome, sigurno ne bi pristao - rekla je gospođa Jamet.
Uime Europske komisije, koja je 1. lipnja potvrdila da je Hrvatska ispunila sve kriterije za pristupanje euro zoni, govorio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.
- Mislim da ova rasprava još jednom potvrđuje da govorimo o povijesnom koraku za Hrvatsku. Hrvatska će nastaviti na svom putu reformi i ulaganja, uz podršku plana Next Generation EU. Dakle, postoje dobre perspektive za ovu državu. Gotovo 350 milijuna građana EU dijelit će jedinstvenu valutu u 20 država članica. To će dati još veću snagu europskom projektu - rekao je Gentiloni.
A koja je svrha ovog Plenkijevog potrčka?