Španjolska vlada priopćila je kako će primijeniti članak ustava koji zadire u autonomiju Katalonije kako bi suzbila inzistiranje katalonske vlade na nezavisnosti što komentatori nazivaju "putem u nepoznato".
Barcelona, glavni grad pokrajine gdje se godišnje proizvede 20 posto svih roba i usluga u Španjolskoj, mogla bi potpasti pod direktno upravljanje Madrida prvi put u 40 godina demokracije.
Španjolski premijer Mariano Rajoy okupit će u subotu svoje ministre kako bi aktivirali članak 155. ustava koji dopušta središnjoj vladi preuzimanje kontrole nad bilo kojom od 17 autonomnih pokrajina ako se neka od njih ne ponaša u skladu sa španjolskim ustavom.
Niti jedan političar dosad nije primijenio tu mjeru no Rajoy kaže da je opravdana jer Katalonija ne priznaje zakon te pritišće središnju vlast namjerom o odcjepljenju nakon referenduma organiziranog 1. listopada. Referendum je zabranio sud, te ga pokušala zaustaviti španjolska policija, no stanovnici su svejedno glasovali u korist uspostavljanja samostalne republike.
Članak nije precizan no u teoriji dopušta Madridu preuzimanje regionalne administracije i postavljanje novih dužnosnika, preuzimanje kontrole nad financijama i policijom te sazivanje prijevremenih izbora.
Njegovo korištenje moglo bi dodatno zategnuti odnose s Katalonijom no Rajoy tvrdi da ga podržavaju dvije od tri najveće oporbene stranke. Odbacio je poziv na dijalog o nezavisnosti upućen iz Barcelone od strane predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta.
Najveća oporbena stranka, lijevi centar PSOE, podržala je vladu no traži da se članak primijeni "proporcionalno" i "ograničeno".
Vlada kaže kako nema namjeru apsolutno ukinuti autonomiju Katalonije nego ondje provesti specifične mjere kako bi pokrajina poštovala španjolski zakon.
Kako bi članak stupio na snagu potrebno je nekoliko dana jer mjere treba podržati Senat, gornji dom španjolskog parlamenta zadužen za teritorijalna pitanja, gdje Rajoyeva Narodna stranka ima potrebnu većinu.
Kao datum mogućeg glasovanja spominjao se petak 27. listopada no prema pisanju dnevnih novina La Vanguardia sa sjedištem u Barceloni parlament će vjerojatno glasati u ponedjeljak 30. listopada ili utorak 31. listopada. S obzirom na većinu zagovornika uvođenja članka 155., očekuje se brzo usvajanje mjera.
Rajoy bi zatim mogao zamijeniti katalonske dužnosnike svojim političarima ili tehnokratima pa za tri mjeseca organizirati parlamentarne izbore u Kataloniji.
Prijevremene izbore bi mogao sazvati i sam Puigdemont i tako izbjeći da kontrolu nad katalonskim službama preuzmu ministri iz Madrida. To je, međutim, u srijedu odbio Raul Romeva, katalonski dužnosnik za vanjske poslove. Rekao je kako na njihovom dnevnom redu sada nema nikakvih izbora.
Puigdemont je ignorirao Rajoyeve zahtjeve da mu "jasno" i "jednostavno" odgovori da li je proglasio nezavisnost 10. listopada. Umjesto toga je napisao kako bi do formalnog glasovanja o proglašenju nezavisnosti moglo doći ako Madrid nastavi odbijati dijalog i nastavi s represijom u Kataloniji.
Mnogi iz njegovog pisma iščitavaju da nije došlo do nezavisnosti no španjolska vlada ondje vidi nastavak inzistiranja na njoj i "ucjenu".
Puigdemont se u međuvremenu suočava s pritiskom u vlastitoj koaliciji da proglasi odmah nezavisnost. Antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) ima samo 10 od 135 zastupnika u katalonskom parlamentu, no bez nje vladajuća koalicija nema natpolovičnu većinu. CUP traži proglašenje nezavisnosti "čim prije". Izgubi li potporu CUP-a, katalonska vlada morat će raspisati prijevremene izbore. Sastanak katalonske vladajuće koalicije i CUP-a trajao je satima u četvrtak a rezultat još uvijek nije poznat.
Nakon policijskog nasilja nad stanovnicima na dan referenduma, Rajoy je oprezan no svjestan da ga podržavaju EU i lideri glavnih zemalja poput Njemačke i Francuske.
Zabrinutost zbog situacije u Kataloniji utrostručila se među Španjolcima u rujnu kada je katalonski parlament izglasao zakon o referendumu, pokazuje istraživanje Centra za sociološka istraživanja (CIS) sa sjedištem u Madridu.
U Kataloniji u mirnim prosvjedima deseci tisuća građana traže puštanje iz pritvora u Madridu dvojice dužnosnika nevladinih organizacija koji zagovaraju nezavisnost. Za subotu, kada će u Madridu biti sastanak španjolskih ministara, održat će se novi masovni prosvjedi u Kataloniji. Oko 80 organizacija najavilo je za subotu u 17 sati okupljanja s kojih će tražiti "oslobađanje političkih zatvorenika".
Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici organizacija ANC i Omnium, pritvoreni su jer su organizirali stanovnike koji su tijelima "sprečavali rad policije" tijekom referenduma, tvrdi španjolski ministar unutarnjih poslova.
Tenzije bi mogle rasti s obje strane kako se bude približavalo usvajanje članka 155. Dosad osim pojedinačnih incidenata nije eskaliralo nasilje među stanovnicima. Organizatori prosvjeda pozivaju na mirne proteste.
Velika nepoznanica je, međutim, što će se događati na terenu ako Madrid krene s primjenom članka 155. Katalonska policija već je bila otkazala poslušnost Madridu koji može računati na španjolsku civilnu gardu i nacionalnu policiju čiji pripadnici se nalaze još od ranije u Kataloniji. Njih su prosvjednici okupljani ispred hotela povicima tjerali iz Katalonije.
FidelkastroN: ____ EU je nastala "isključivo" zaslugom kapitalista u kraljevinama koji nisu htijeli mijenjati novce kako bi prikrili "pranje novca" i lakše zarađivali ne plaćajući carine i druga međudržavna "davanja" poput preleta zrakoplova __ Čista ekonomska računica nekolicine bogataša __ slično kako su se kapitalist i novinar sprijateljili pa je nastala kniga "Kapital" koja je pokrenula "komunizam" __ A "jedini" komunizam je bio 1969. Woodstock - ondje je bilo nekoliko stotina tisuća ljudi, vjerojatno i cijeli milijun, tri dana glazbe, ljubavi, mira, a sve bez ijednog ozbiljnijeg incidenta. __ Nakon toga je sve ponovo "zapelo" u diktaturi kapitalizma i "komunizma".