Katalonski izaslanik u Hrvatskoj Eric Hauck jedan je od optuženika u velikom procesu koji je tamošnje tužiteljstvo otvorilo protiv niza dužnosnika te španjolske autonomne pokrajine. Čak 36 dužnosnika i bivših lidera Katalonije optuženo je za malverzacije javnim novcem, a slučaj se povezuje s prijašnjim optužbama katalonskih lidera da su koristili 4,1 milijun eura javnog novca za organizaciju neuspjelog, i za španjolsku vladu nelegalnog, referenduma o nezavisnosti 2017. godine.
Madrid: Sudi se djelima, ne mišljenju
Španjolske su vlasti podigle optužnicu, među ostalim, protiv bivših predsjednika pokrajine Artura Masa i Carlesa Puigdemonta te bivšeg potpredsjednika Oriola Junquerasa zbog sumnje da su provodili malverzacije javnim novcem u svojoj mreži izaslanstava Diplocat od 2011. do 2017. godine. Tu mrežu zapravo diplomatskih predstavništava, čiji predstavnici pritom i nisu zastupnici neke države, katalonska vlada koristi kako bi promovirala nezavisnost pokrajine. Tužiteljstvo smatra da ne postoji pokriće za dio troškova, a katalonski mediji procjenjuju da je sporan iznos od 35 milijuna eura.
Sud je u svom izvješću od 2. travnja 2019. naveo da nije moguće utvrditi na što je točno otišao cijeli iznos te da nema pokrića za dio troškova. Većina novca potrošena je za promicanje odcjepljenja Katalonije od Španjolske, što prema ocjeni suda izlazi iz nadležnosti statuta te autonomne pokrajine.
Eric Hauck, katalonski predstavnik u Hrvatskoj i još nekim zemljama, optužen je u Španjolskoj za nezakonito korištenje javnog novca te pozvan da se 29. lipnja javi na sud. Sudskoj raspravi mogu prisustvovati odvjetnici optuženih, a oni sami ne moraju doći na nju. Madrid nabraja da je u takvim katalonskim predstavništvima u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Državama, Austriji, Hrvatskoj i Poljskoj neopravdano potrošeno 171.613 eura te da je novac potrošen na privatne stvari i osobe izvan predstavništava.
Sud je, inače, zadužen za vraćanje novca u slučaju nenamjenskog trošenja, a ne za kazneni progon.
Hauck pak za Večernji list naglašava da se radi o političkom progonu.
– Poznato je da je španjolska država započela veliki proces protiv katalonskog pokreta za nezavisnost zbog političkih ideja, a ne zbog naših postupaka kao javnih službenika. Spremni smo pokazati svim katalonskim građanima da nije bilo nikakvog lošeg postupanja. Izvješća koja su se pojavila u nekim hrvatskim medijima slijede pogrešan predložak pokušaja bavljenja legitimnim političkim konfliktom u medijima, policijskim postajama i sudovima, umjesto za poštenim pregovaračkim stolom. Ovaj se slučaj odnosi na istrage o tomu je li katalonski referendum 2017. financiran javnim novcem, a nikakav dokaz za to nije pronađen – naglašava Hauck.
– Umjesto toga, ovaj je potez dio općeg napora za suzbijanje volje većine Katalonaca da odlučuju o svojoj političkoj budućnosti. Više od tri tisuće Katalonaca optuženo je na sudovima zbog svojih uvjerenja. Nisam vidio sažetak slučaja, ali mogu vam potvrditi da ne može biti istinit navod za nenamjensko trošenje 171 tisuće eura ili netransparentnost u zapošljavanju osoblja jer je predstavništvo u Hrvatskoj bili otvoreno samo tri mjeseca 2017. godine – napominje Hauck.
Kontaktirali smo sa španjolskim veleposlanstvom, ali do zaključenja ovog izdanja nismo dobili komentar na otvaranje slučaja. Kada su 2019. izbili veliki prosvjedi Katalonaca zbog suđenja katalonskim dužnosnicima zbog organiziranja referenduma, veleposlanik Alonso Dezcallar de Mazarredo rekao je za Večernji list da pravosuđe njegove zemlje “ima najbolje ocjene na međunarodnoj razini, kao što to potvrđuju na primjer Freedom House ili World Justice Project, koji smatraju da se radi o najboljem sudstvu na svijetu”.
– U sudskom se procesu sudilo djelima, a ne ideologijama – rekao je tada.
Tanka većina protiv nezavisnosti
Katalonski predstavnik govori pak da “potez Madrida pokazuje da represija u zemlji raste iz dana u dan, bez obzira na to koliko puta pozvali španjolsku državu da poštuje volju većine Katalonaca, a 52 posto birača na izborima u veljači glasalo je za stranke koje podržavaju nezavisnost”.
Na naše pitanje misli li da će na kraju završiti na sudu, Hauck je rekao da ga je vlada zaposlila kako bi se borio za legitiman cilj projekta samoopredjeljenja Katalonije.
– Vjerujem u ovaj program i nije me sram braniti osnovna ljudska prava i slobode – naglasio je.
Katalonski građani još se uvijek snažno dijele na pitanju nezavisnosti. Prema istraživanju koje je u siječnju ove godine objavio Centar za istraživanje javnog mnijenja (CEO), 44,5 posto stanovništva podržava nezavisnost pokrajine, a 47,7 posto Katalonaca je za ostanak u Španjolskoj. Socijalistički španjolski premijer Pedro Sánchez žestoki je protivnik katalonske nezavisnosti.
živjela Katalonija