Ravnatelj Državne geodetske uprave prof. dr. sc. Željko Bačić izabran
je nedavno za predsjednika EuroGeographicsa, udruženja europskih
nacionalnih kartografskih i katastarskih uprava. To je prvi put u 26
godina postojanja te organizacije da je na njezino čelo došao
predstavnik zemlje izvan “starih” članica Europske unije.
• Što to znači za vas, a što za
Hrvatsku?
– Osobno mi je to veliko priznanje, a za Hrvatsku promocija na
svjetskoj razini. EuroGeographics je najjača takva kontinentalna
organizacija. Ima 46 članica sa 50.000 zaposlenih iz 41 zemlje, koje
raspolažu s godišnjim proračunom od milijardu eura. Hrvatska je članica
od 1993. i od tada aktivno sudjeluje u radu.
Novčane donacije
• Čime se bavi EuroGeographics?
– Kartografijom i katastrom, odnosno standardizacijom prostornih
podataka. Cilj je razmjena informacija o prostoru na europskoj i
svjetskoj razini. Radi zajedničke proizvode, primjerice, karte Europe,
te za članice lobira pri Europskoj komisiji. Sudjelovanje u njezinu
radu za Hrvatsku je iznimno važno jer smo po izmjerama za sređivanje
katastra i zemljišnih knjiga te izrade karata najveće i vrlo uspješno
radilište u Europi. Stoga sva proračunska sredstva idu u 'proizvodnju’
i nedostaju nam za razvoj, pa smo tu 'rupu’ pokrili donacijama.
• Koliko je dosad donirano Hrvatskoj?
– U protekle četiri godine za katastar i zemljišne knjige dobili smo 10
milijuna eura, a dobit ćemo još jer nastavljamo projekte s Njemačkom,
Švedskom i Norveškom te počinjemo novi s Nizozemskom. Pomogli smo i
drugim institucijama da dođu do norveških donacija, primjerice,
Hrvatskom centru za razminiranje i Hrvatskom hidrografskom institutu.
• O kakvim je projektima riječ?
– Nijemci su nam pomogli u razvoju sustava katastra, a sada u uspostavi
GPS stanica za satelitsko pozicioniranje i mjerenje, sustava koji će
uskoro postati neizostavan u prometu, nautičkom turizmu, zaštiti
prirode..., a Hrvatska će ga izgraditi do sredine 2007. Šveđani nam
doniraju dva milijuna eura i pomogli u obuci ljudi, izradi digitalnih
arhiva za zemljišne knjige. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa
planiramo to dovršiti do kraja 2007. i tada ćemo imati ujedinjen sustav
katastarskih planova i zemljišnih podataka, što će omogućiti ažurno
vođenje knjiga i eliminirati dupliciranje poslova. Dosad nam je najviše
donirala Norveška, 27 milijuna kuna. Njihovom donacijom izrađen je GIS
Nacionalnog parka Kornati.
• Što je to GIS i što je NP Kornati
time dobio?
– Geoinforamcijski sustav u kojem je sadržana detaljna evidencija
prostora s opisnim podacima o tom prostoru. Na Kornatima smo napravili
katastarsku izmjeru, utvrdili parcele i njihove vlasnike, izradili
digitalnu aviokartu, kartu 1:25.000, te označili i opisali svaku točku
(kuće, putove, kulture...) i sve stručne podatke te obučili ljude u
upravi parka za rad s GIS-om. Sada se zna što je čije i uprava parka
točno zna čime raspolaže, tko su joj partneri, pa može bolje i lakše
planirati razvoj. Predložili smo s Ministarstvom kulture izradu GIS-ova
i za ostalih sedam nacionalnih parkova. Već radimo katastarsku izmjeru
Mljeta te karte za većinu nacionalnih parkova. Projekt je ukupno
vrijedan 62 milijuna kuna, ali očekujemo desetak milijuna kuna donacije
iz Norveške.
• Kad će katastar biti sređen?
– Podaci o katastru stalno se mijenjaju i na njima će se uvijek raditi.
No, informatičko povezivanje katastarskih ureda je dovršeno i u
studenom će na sajmu INFO 2005 predgled katastarskih podataka za cijelu
Hrvatsku biti stavljen na internet.
• Što ćete raditi s Nizozemcima?
– Reorganizaciju sustava katastra i zemljišnih knjiga. Veliku mrežu od
106 zemljišnih knjiga i 115 katastara treba prilagoditi novim uvjetima
poslovanja s digitalnom tehnologijom. Nizozemci će nam pomoći napraviti
plan organizacije i uspostave toga sustava. Za godinu daju 250.000
eura, ali je namjera da to bude petogodišnji program.
Nove vojne karte
• Hrvatska je nakon osamostaljenja
ostala bez karata jer su se one izrađivale u Beogradu.
– Posljedice toga su situacije, kao prije nekoliko godina na Korčuli,
kad vatrogasne jedinice s kopna nisu znale kuda ići jer nije bilo
karata. Izradu karata počeli smo 1996. i danas je digitalnim kartama s
topografskom bazom podataka u mjerilu 1:25.000 pokriveno 60 posto
Hrvatske. To su službene karte i bit će podloga za karte svih mjerila,
te podloga za izradu prostornih planova, planova upravljanja vodama,
šumama, poljoprivrednim zemljištem, za vojne potrebe, za slučajeve
elementarnih nepogoda... Projekt je vrijedan 34 milijuna eura i završit
ćemo ga do kraja 2007. U sklopu njega je i sporazum s MORH-om koji
treba karte po NATO-ovim standardima. U suradnji s Fondom za obnovu
grada Vukovara napravili smo tri lista, raspisali smo natječaje za
Karlovačku i Splitsko-dalmatinsku županiju i pripremamo se za Zadarsku.
Zadnja će nam vjerojatno ostati Ličko-senjska jer nema novca, pa će
vjerojatno morati pomoći država.
Bit ćemo prvi u Europi
• Gdje je Hrvatska s prostornim
podacima u usporedbi s europskim zemljama?
– U ukupnoj slici vjerojatno ispod sredine, ali kad završimo
topografsku kartu 1:25.000, po ažurnosti podataka bit ćemo prvi u
Europi. Imat ćemo najnovije podatke, i to u digitalnom obliku, što
mnoge zemlje još nemaju. U europskim zemljama različite su institucije
autonomno razvijale digitalne baze podataka i sada ih mukotrpno
usklađuju, a mi ćemo odmah povezati bitne subjekte koji će koristiti
iste norme, modele podataka... Cilj nam je do 2010. imati u digitalnom
obliku sve karte, katastarske planove, zemljišne knjige i sve druge
nacionalne prostorne podatke. Kad uspostavimo nacionalnu infrastrukturu
prostornih podataka, očekuje nas ažuriranje i zadovoljavanje novih
potreba koje će ovisiti o razvoju zajednice.
