Grčka se suočava s još jednim opasnim ljetom dok se vatrogasci bore s velikim požarom sjeveroistočno od Atene. Bolnice i stambena naselja morali su biti evakuirani zbog požara koji je izbio blizu sela Varnava u nedjelju, 11. kolovoza, i koji je zahvatio borove šume isušene zbog ponovljenih toplinskih valova.
Lipanj i srpanj bili su najtopliji mjeseci ikada zabilježeni u Grčkoj, a nekolicina turista je poginula zbog vrućina ranije ovog ljeta. Grčka je očito na prvoj liniji klimatskih promjena u Europi. Prošle godine, piše Euronews, bila je pogođena rekordno dugim toplinskim valom koji je trajao 16 dana, što je doprinijelo najvećem požaru u povijesti EU-a, kada je područje dvostruko veće od Atene izgorjelo između srpnja i kolovoza. Najmanje 28 ljudi je poginulo, a mnogi su ozlijeđeni. Grčka je imala malo vremena za odmor prije nego što su u rujnu stigle razorne poplave, pri čemu su neka područja primila godišnju količinu kiše u samo jednom danu zbog oluje Daniel.
Europa je najbrže zagrijavajući kontinent u svijetu, s temperaturama koje rastu otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka, što potvrđuju izvještaji UN-ove Svjetske meteorološke organizacije i europske klimatske agencije Copernicus. Ljeti je zagrijavanje najizraženije u središnjoj i jugoistočnoj Europi te oko Mediterana, dodaje Copernicus. "Mediteran je vruća točka klimatske krize", naglašava dr. Lagouvardos. Južna Italija, Cipar, Turska i sjeverne afričke zemlje također su pogođene rastom temperature.
Posebno brzo zagrijavanje događa se u istočnom Mediteranu, gdje istraživanja NOA pokazuju da je temperatura u Grčkoj porasla više od 1,5°C u posljednjih 30 do 40 godina.Dr. Lagouvardos je osnovao mrežu stotina automatiziranih meteoroloških stanica širom Grčke kako bi bolje pratio klimatske promjene. Ove stanice pomažu u pružanju lokalnih upozorenja na toplinu i u praćenju brzine zagrijavanja različitih dijelova zemlje. Sjeverozapadni dijelovi Grčke, koji su udaljeni od mora, pokazuju veći trend zagrijavanja nego južna Grčka, kaže on. NOA također prati ekstremne vremenske događaje, koji su se povećali sa 60 između 2000. i 2009. godine na 90 između 2010. i 2019. godine.
VEZANI ČLANCI:
Grčka je specifična zbog svoje kombinacije kopna i mora. Ima najdužu obalu u Mediteranu, s tisućama otoka u Egejskom, Jonskom i Sredozemnom moru te moru Krete. "Mnogi otoci pojačavaju klimatske ranjivosti zbog svoje izoliranosti, različitih mikroklima i logističkih izazova u upravljanju katastrofama širom disperziranog arhipelaga", objašnjava Christos Zerefos, glavni tajnik Akademije u Ateni i klimatski izaslanik Grčke. Neki otoci imaju ograničenu infrastrukturu, što može otežati evakuaciju i pomoć u kriznim situacijama. "Zbog jedinstvenih ekosustava i biodiverziteta grčkih otoka klimatske promjene, kroz povećane požare i ekstremno vrijeme, predstavljaju najveću prijetnju tim ekosustavima", dodaje on.
"Imamo sustav u kojem sve komponente - more i zrak - djeluju zajedno. Kako se jedna komponenta zagrijava, zagrijava i ostale", objašnjava dr. Lagouvardos. Pomorski toplinski valovi postaju sve duži, češći i intenzivniji u istočnom Mediteranu, a toplije temperature mora pružaju energiju za jače i češće oluje. Opasnost predstavljaju i mediteranski uragani ili 'medicanes', tropski cikloni koji mogu donijeti teške vremenske uvjete u Grčku, kao što je bio slučaj s olujom Daniel prošle godine.
Blizina Grčke Africi znači da topli vjetrovi često dolaze s oceana iz Sahare. To se dogodilo u lipnju, kada su vrući vjetrovi s prašinom - poznati kao 'Sirocco' ili 'Khamsin' - potaknuli toplinski val. Ti vjetrovi su vrlo suhi i mogu osušiti vegetaciju, čineći je sklonijom paljenju i širenju požara, objašnjava Zerefos.
S druge strane, 'Etesiani' - jaki, suhi sjeverni vjetrovi koji pušu preko Egejskog mora - sada su sve češći i u lipnju. Iako mogu donijeti malo olakšanja smanjenjem temperature, njihova snaga može pogoršati uvjete za požare. "Njihova snažna priroda može raspiriti postojeće požare, otežati njihovu kontrolu i širenje požara preko otoka i kopna", dodaje Zerefos. Također, simulacije klime sugeriraju da klimatske promjene mogu učiniti te vjetrove još intenzivnijima.
Ako postoji razlika između Grčke i drugih mediteranskih zemalja, to je broj šumskih požara koji je nerazmjerno visok. Kako Grčka rješava problem šumskih požara? Grčki političari obično govore o klimatskoj krizi u mnogo jačim terminima nego njihovi sjeverni europski kolege. "Grčka se suočava s ratom u miru", izjavio je prošle godine premijer Kyriakos Mitsotakis. "Klimatska kriza je tu i prisiljava nas da sve gledamo drugačije."
Godine 2021. Grčka je osnovala Ministarstvo za klimatsku krizu i civilnu zaštitu kao odgovor na razorne požare tog ljeta. "Novo Ministarstvo značajno je poboljšalo strategiju za suzbijanje šumskih požara i stavilo veliki naglasak na preventivne mjere", kaže Zerefos, koji savjetuje ministre u Akademiji u Ateni.
Zajedno s Ministarstvom za okoliš, donijeli su novi zakon koji nalaže uklanjanje svake biomase iz šumskih područja ili njihovih blizina. "Mislim da su do sada obavili prilično dobar posao, a ostaje vidjeti hoće li preventivne mjere i integracija s europskim brojem za hitne slučajeve 112 rezultirati smanjenjem štete od šumskih požara", dodaje Zerefos. Izazivanje šumskog požara u Grčkoj tretira se kao kazneno djelo, čak i ako je nenamjerno. Stručnjaci također istražuju različite tehničke rješenja za borbu protiv požara, uključujući dronove i senzore temperature.
ljetne temperature iznad 40 stupnjeva, su uobičajene u grčkoj, a većina požara su posljedica nemara ili su podmetnuti.