Vlada će na današnjoj sjednici utvrditi i Saboru poslati prijedlog izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojim će se propisati kazne za one koji se ne drže epidemioloških mjera. Jučer se puno govorilo o visini tih kazni, a spekuliralo se o iznosima od 300 do više od 700 kuna za, primjerice, nenošenje maske tamo gdje je ona propisana, no koliko će te kazne doista na kraju iznositi do jučer poslijepodne nisu znali ni u Banskim dvorima.
– Ne želimo izlaziti s iznosima jer prijedlog još nije gotov – kazao nam je sugovornik iz Vlade, uz napomenu da će se danas održati još nekoliko sastanaka na kojima će se do kraja precizirati zakonske izmjene, kako bi se poslijepodne našle na sjednici Vlade.
Krive poruke strogih kazni
U Banskim dvorima svjesni su kako preblage kazne ne mogu jamčiti zaokret u ponašanju manjine građana koji se, usprkos porastu broja zaraženih i umrlih, protivi bilo kakvim epidemiološkim zabranama. Kazne koje sada poznaju Prekršajni zakon i drugi zakoni za fizičke osobe se kreću od minimalnih 100 do čak 50.000 kuna. Kad je riječ o pravnim osobama i odgovornim osobama u njima, dosadašnje prekršajne kazne višestruko su više, no u Vladi kažu kako su ove zakonske izmjene specifične jer pokrivaju situaciju s kakvom se do sada nismo susreli.
– Mi ovim zakonom izlazimo iz klasičnog oblika sankcioniranja i prekršajnih odredbi, nastojimo dublje promisliti kazne u odnosu na zadani cilj, sprečavanje širenja zaraze. Kroz zakon pokušavamo uvesti kazne kao specijalnu prevenciju, zbog čega one moraju djelovati odvraćajuće. U svemu tome našli smo se u dilemi kolika bi, primjerice, trebala biti kazna za nenošenje maske da bi ispunila cilj – kaže naš sugovornik iz Vlade.
S druge strane, iz Vlade je u više navrata poručivano kako su se nerado odlučili na kažnjavanje pa sada strogim kaznama ne žele poslati krivu poruku, odnosno riskirati kritike o represiji. U Banskim dvorima zato ističu kako će se voditi računa i o reakcijama koje bi kazne mogle izazvati, posebno o činjenici da pravne osobe kojima je zadnjim epidemiološkim mjerama zabranjen rad već trpe nemale posljedice epidemije, zbog čega se nastoji pronaći najbolji balans u kaznama.
Okrupnjivanje desnice
Ugostitelji kojima je odlukama stožera onemogućen rad do pred Božić pod povećalom su zbog ranije zabilježenih ilegalnih zabava, kakve su bile zabranjene i prije postroženja mjera krajem prošlog tjedna. S druge strane, i građani nalaze različite načine da zaobiđu mjere i činjenicu da se do 21. prosinca neće moći družiti u kafićima i restoranima. Tako su, primjerice, jučer zabilježene scene sa splitske Rive gdje su brojni građani zaposjeli štekate i družili se uz kavu “to go”.
– Naš narod je snalažljiv i naći će načina da zaobiđe bilo koju mjeru – komentira naš sugovornik, uz napomenu da građanima nitko ne brani da na klupi ili stolu ispred kafića ispijaju kavu i druže se s prijateljima, ako pritom poštuju ograničenje okupljanja i razmak te nose maske ako su preblizu jedni drugima.
Što se tiče samog izricanja i naplate kazni, građani koje se zatekne u prekršaju moći će ih platiti na licu mjesta, što će ih koštati upola manje nego ako kazna završi u prekršajnom postupku. Iako je uobičajeno da takve kazne izriče policija, naš sugovornik kaže kako do kraja nije definirano ni tko će ih izricati u kojoj situaciji.
VIDEO: Vlada RH predstavila nove mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa
Odgovorne osobe koje su propisale "korona kazne" počinile su kazneno djelo prekoračenja ovlasti. Legitimna svrha instituta "kazne" jest zaštita građana od ugroza. A ugroze se vrše ili opasnim sredstvom ili opasnom radnjom. Bez te dvije stvari ugroze nema, a kažnjavanjee građana predstavlja zlouporabu ovlasti i počinjenje štete drugima, što je kazneno djelo. Ugroza postoji kod npr. prekoračenja brzine. To je opasna radnja koja se vrši opasnim sredstvom - jurećim automobilom. A te dvije stvari su direktno kauzalno povezane s ugrozom zdravlja i života građana. No kad netko u trgovini nema masku, inspektor koji vrši nadzor nema dokaz postojanja opasnog sredstva - virusa. Zato se kažnjavati mogu eventualno dokazano pozitivni. No pravno, i to je dvojbeno jer PCR test nije dokaz da je netko zaista zarazan (opasan) zbog čeka je i sud u Portugalu odbacio PCR test pravovaljani dokaz. Dakle, kazniti neku fizičku ili pravnu osobu zbog nenošenja maske, a bez dokaza postojanja opasnog sredstva, predstavlja zlouporabu položaja i ovlasti državnih službenika. Ti službenici nisu apsoluti s neograničenom vlašću koji mogu raditi sve što hoće samo zato što imaju represivne ovlasti. Zato ih treba kazneno prijaviti zbog kršenja članka 291. Kaznenog zakona: "službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti... pa time... drugome prouzroči štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina".