Predsjednik stranke A-HSP DK Dražen Keleminec (59) i njegova pravaška družina oslobođeni su optužbe da se 27. srpnja ove godine u Parku Nikole Tesle u Srbu nisu htjeli razići nakon što ih je policija tražila da to učine "jasnom, glasnom i zakonitom naredbom da se raziđu, a da bi prekršaj počinili noseći više barjaka stare hrvatske zastave s prvim bijelim poljem i transparentom "Krvavi Srb"". Inače, tko se ne udalji iz skupine na naredbu policije o razilaženju, zbog tog prekršaja iz članka 23. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kaznit će se od 300 do 2000 eura ili do 30 dana zatvora.
Keleminec i njegovi istomišljenici svake se godine okupe u Srbu kako bi prosvjedovali zbog proslave Dana ustanka naroda Like i Korduna 27. srpnja 1941 u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca. I, svaki taj prosvjed već godinama izazove intervenciju policije u Gračacu. Ovaj put sutkinja Općinskog suda u Gospiću na službi u Gračacu, Nevenka Šimunović, oslobodila je okrivljenike jer "se ne radi o prekršaju počinjenom na način kako se to okrivljenicima stavlja na teret" pa je obrazložila:
"Tužitelj u činjeničnom opisu nije opisao niti jednu konkretnu radnju odnosno propust okrivljenika, nego je samo prepisao zakonsku odredbu". Sutkinja je pojasnila da se sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog i konkretne radnje odnosno propusti okrivljenika, mora jasno izrijekom navesti u činjeničnom opisu prekršaja, pa se pozvala i na stajalište Visokog prekršajnog suda u presudi broj Ppž-490/2022. U toj presudi VPS obrazlaže: "Činjenični opis djela prekršaja okrivljenog J.T. koji glasi „ ...narušavao javni red i mir na način da je ničim izazvan, odbio udaljiti se iz skupine koju je policijski službenik pozvao da se raziđe“ predstavlja čisti zakonski opis prekršaja" pa se u tom slučaju optužnom prijedlogu policije u Imotskom prigovara: "Ovakav činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja odnosno propust okrivljenika, nego se samo prepisuje zakonska odredba, nije prekršaj.".
Prema objavama u medijima, sutkinja Šimunović je 2016. Keleminca kaznila sa 5200 kuna i zabranom dolaska u Srb na šest mjeseci zbog nepoštivanja Zakona o javnom redu i miru i Zakona o javnom okupljanju.
Keleminec je 2016. bio i pravomoćno kažnjen s tada maksimalno mogućom novčanom kaznom od 1131 kune odlukom Visokog prekršajnog suda jer je pred sjedištem SDP-a salutirao ustaškim pozdravom i vičući Za dom spremni prosvjedujući zbog uklanjanja spomen ploče HOS-a u Jasenovcu. Na putu za Jasenovac uhićen je 22. travnja 2018. nakon čega je policiji poručio: "više nikada Dražena Keleminca, dragovoljca Domovinskog rata bez pisanog naloga neće uhićivati na nikakvoj ulici, niti na nikakvom skupu jer se mora poštivati Ustav RH. Zapamtite ove riječi! Živog me više nikada neće uhititi, niti maltretirati što su mi radili u nedjelju'".
VEZANI ČLANCI:
Ove godine u Srbu Keleminec je snimao i na svome Facebooku objavio intervenciju policije od trenutka kad je voditelj policijske intervencije zatražio od sedmorice prosvjednika da se raziđu jer će u protivnom biti prisiljeni upotrijebiti silu. Keleminec je tražio objašnjenje, govoreći da je to javno okupljanje. Prosvjednici su tada kleknuli i jedan od njih je izmolio Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu, pa su nakon toga policajci intervenirali pri čemu se snimka završava Keleminčevim ponavljanjem "neću ijti, neću ijti, ne možete vi kršiti zakon Republike Hrvatske".
Među optuženima, uz Keleminca još su trojica nositelja lista Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec na parlamentarnim izborima u travnju na kojima je Keleminec dobio 196 preferencijalnih glasova, a lista 678 ili 0,34% u VII izbornoj jedinici, Nikola Lukić (80 godina) 130, a lista 655 ili 0,32 % u II izbornoj jedinici, Dragutin Jambrečina (41) 108, a lista 557 ili 0,26 % u III, i Teofil Kožul (62) 86 glasova, a lista 439 ili 0,19 % u I izbornoj jedinici.
Policija u Gračacu može se žaliti na presudu. Kako su optužni prijedlog podnijeli isključivo zbog nepoštivanja policijske naredbe o razilaženju okupljenih, nejasno je i što su htjeli reći dodajući da su "prekršaj počinili noseći više barjaka stare hrvatske zastave s prvim bijelim poljem i transparentom "Krvavi Srb"".
Za one koji bi policijski izričaj "stare hrvatske zastave s prvim bijelim poljem" mogli skandalizirati, valja podsjetiti da je Visoki prekršajni sud RH u presudi od 25. kolovoza 2021. pravomoćno riješio slučaj "prvog bijelog polja". Tada je uvažena žalba i S.H. je oslobođen optužbe da je počinio prekršaj iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jer je nosio beretku s "ustaškim obilježjima" grb sa crveno-bijelom šahovnicom, s početnim bijelim poljem i natpisom "Bog i Hrvati". Sud u Čakovcu prvo je S.H. uvjetno osudio na mjesec dana zatvora, jer grb s prvim bijelim poljem na šahovnici "predstavlja simbol nacističko-fašističke tvorevine NDH" jer iako je kroz povijest bio u upotrebi "on postaje trajno ustaški amblem koji se nakon poraza NDH uklanja iz upotrebe" pa je okrivljeniku "trebalo biti poznato, da to nije starohrvatski grb …“, obrazložio je sud u Čakovcu. Ali, na žalbu odvjetnika Davorina Karačića sutkinje Goranka Ratković, Gordana Korotaj i Kristina Gašparac oslobodile su S.H. i to su obrazložile:
"Po stanovištu ovog suda, nošenjem kape „beretke“ na kojoj se nalazi „grb sa crveno-bijelom šahovnicom, s početnim bijelim poljem i natpisom „BOG I HRVATI““, ne evocira se Nezavisna Država Hrvatska i ne radi se o ustaškom obilježju, kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud. Ovo iz razloga što je u hrvatskoj povijesti, i to od 14. stoljeća pa do donošenja Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 55/90. od 21. prosinca 1990.), grb s prvim bijelim poljem bio višekratno u uporabi, pri čemu se naglašava da polja predstavljaju grafičku modifikaciju utvrde, a ne šahovsko polje. Činjenica da je izgled hrvatskog grba prvi puta u hrvatskoj povijesti reguliran zakonom tek za vrijeme vladavine Nezavisne Države Hrvatske ne otklanja značaj prethodne, a i naknadne, povijesne uporabe hrvatskog grba s prvim bijelim poljem.
Grb s početnim bijelim poljem pojavljuje se krajem 15. stoljeća u krugu Habsburgovaca, za vrijeme Maksimilijana I, i počinje se upotrebljavati kao grb vladara koji pretendira da uskoro vlada hrvatskim prostorom. Jedna od najstarijih slika grba kraljevine Hrvatske iz 1495. nalazi se u Innsbrucku, Republika Austrija, na pročelju kuće u Herzog-Friedrichstrasse 35, a radi se o grbu koji ima prvo bijelo polje. Prvo bijelo polje korišteno je nebrojeno puta za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, a tu je i grb na crkvi svetog Marka u Zagrebu, na čijem je krovu onaj s prvim bijelim poljem. Također, nekadašnja zastava Sveučilišta u Zagrebu iz 1907. imala je grb s prvim bijelim poljem, a i krunidbena zastava posljednjeg Habsburgovca koji je vladao Hrvatskom, Karla IV, dolazi s prvim bijelim poljem. I u novijoj povijesti Republike Hrvatske nalazimo uporabu grba s prvim bijelim poljem. Tako je 25. srpnja 1990. Hrvatski sabor donio Amandman LXVI na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, u kojem je navedeno: „Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja“, a radilo se o grbu s prvim bijelim poljem. Slijedom navedenog, smatrati da je grb s prvim bijelim poljem neprihvatljiv samo zato što je bio ukomponiran u simbole Nezavisne Države Hrvatske i da njegova uporaba, bez ikakvih drugih okolnosti ili radnji, znači evociranje Nezavisne Države Hrvatske odnosno smatrati ga, samog po sebi, „ustaškim obilježjem“, kako to smatra prvostupanjski sud, po ocjeni ovog suda, nije prihvatljivo. Jednako kao i grb s prvim crvenim poljem, tako je i grb s prvim bijelim poljem, kroz hrvatsku povijest bio višekratno u uporabi, i obje varijante su povijesni hrvatski grbovi.", pravomoćno je obrazloženo.
GALERIJA Devastirana tvornica postaje kompleks kakav Hrvatska nije vidjela: Ovdje niču stambeni blokovi, bazen, učenički dom...
Osim četničkog pokolja nad Hrvatima 1941., Srb je znakovit i zbog velikog četničkog mitinga 1990. na tom mjestu, nakon čega je krenula otvorena pobuna, a potom i agresija protiv legitimne RH.