Nenametljivo, gotovo pa i neprimjetno, "strši" jedan prozor na baroknoj zgradi u samom srcu Vinkovaca. Iznad prepoznatljivih arkada ističe se prozor koji priča o nekadašnjem životu slavonskih žena. Imao je važnu društvenu, pa i sudbinsku ulogu – mlade su žene kroz njega promatrale potencijalne ženike.
Riječ je izbočenom prozoru koji su nekad mogli imati samo imućni građani, a naziv je izvedenica njemačkih riječi kiebitzen, što znači promatrati, viriti, gledati, i riječi fenster, u prijevodu prozor. Okna isturena prema ulici omogućavala su stanarima kuća veći pregled ulice nego što su im pružali "obični" prozori. Ne bi ih se, dakle, moralo ni otvoriti.
Ornament na bogatim kućama
Nekadašnja je to "nadzorna kamera" kojima su se u 19. stoljeću najviše koristile žene i djevojke na panonskom području i tako pomno pratile što se događa ne samo pred njihovom kućom, nego i u cijeloj ulici. Uloga mu se s vremenom nešto mijenjala, no ostao je do danas vrijedan dio slavonske tradicije.
– Kibicfenster poznati je ornament koji se nalazio uglavnom na bogatim građanskim kućama, ali i dobrostojećim kućama u slavonskim selima. Služio je mladim djevojkama, potencijalnim udavačama da kroz njega neprimjetno promatraju ženike ili kako bi se to kod nas reklo – kibiciraju. Smjele su to biti uglavnom mlade, neudane žene koje su napunile 17 godina, no s vremenom su kroz njega mogle gledati i stare cure, usidjelice ili udovice. Isto tako, služio je kasnije i ženama dok su iščekivale svećenika koji dolazi u posvetu kuća u božićno vrijeme. Sramota je bila, naime, da ih se vidi kako vani čekaju župnika, nego su ga kibicirale kroz taj izbočeni prozor – priča nam Tihana Jurić, turistički vodič kroz Vinkovce, najstarije naselje u Europi.
POVEZANI ČLANCI:
Poslužio bi on i za skladištenje biljaka u hladnijim, zimskim mjesecima, kao staklenik. Kibicfenster u središtu Vinkovaca, gdje put vodi kroz baroknu jezgru, tik uz rijeku Bosut, jedan je od rijetkih očuvanih u tom slavonskom gradu. S obzirom na to da je služio za udvaranje, često su ga nazivali i "prozorom ljubavi".
– Nakon što bi se udale, žene bi taj prozor koristile i da na vrijeme primijete kako im se suprug vraća kući i otvore mu vrata, odnosno kapiju. Naime, bila je sramota za žene u to doba da im supruga ne čekaju otvorena dvorišna vrata kada se vraća kući – govori T. Jurić. Žene bi, tako, svako malo promatrale cestu u daljini i čim bi ugledale svoga supružnika, potrčale bi otvoriti kapiju.
Kibicfenster bio je svojevrsni prozor u svijet, ali i izlog. Raskošno ukrašeni ručnim radom i cvijećem, pružali su i uvid u bogatstvo domaćina i vještinu domaćice.
Zaštitnik sveti Ilija
Kao naseljeno područje, Vinkovci u kontinuitetu postoje duže od 8000 godina. Grad na Bosutu priča priču o dalekoj prošlosti, ali i budućnosti, običajima koje grad pažljivo čuva, crticama iz prošlosti.
Zahvaljujući svom vrlo povoljnom položaju na najsjevernijem meandru Bosuta, čija je lijeva obala bila zaštićena od poplave, na ovom se prostoru naseljavaju i smjenjuju kulture od neolitika do danas. Svaka od njih ostavila je svoj zanimljiv trag. Od svih antičkih naselja što se spominju na području Slavonije tek je za manji dio utvrđen točan zemljopisno-topografski položaj. U kasnorimskoj provinciji Drugoj ili Sirmijskoj Panoniji treći grad po veličini bile su Cibale. Prostor obuhvaćen cibalskim opkopima odgovara središnjim dijelovima modernih Vinkovaca – glavni vinkovački trg i Veliki park leži upravo u središtu nekadašnjih rimskih Cibala. Cibale su bile važno prometno čvorište davno prije dolaska željeznice koja je suvremene Vinkovce i službeno upisala na karte kao najveće željezničko čvorište u Europi.
Vinkovci u srednjem vijeku nisu bili Vinkovci nego Sveti Ilija, a tek je u novom vijeku prevladalo današnje ime grada na Bosutu. Ime su dobili prema crkvenom zaštitniku sv. Iliji, izvorni je mađarski oblik Szentillye, a hrvatska inačica Ilinci.
>>Članak je izvorno objavljen u prosincu 2023. godine
Izgleda da je oduvijek svašta bilo sramota, ali nekako uvik samo za žene 🤔 hmmmm