Panel diskusija

Klimatske promjene na dunavskom području: Bit će sve toplije, poplave i suše češće...

Vukovar: Spomen križ na ušću Vuke u Dunav
Tin Mandic/PIXSELL
24.11.2021.
u 16:00

Po mišljenju direktorice Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju Sonje Schirmbeck, vremenski se uvjeti znatno mijenjaju, a dunavska regija neće biti izuzeta od posljedica

Društvo je sve svjesnije da se moramo prilagođavati klimatskim promjenama i da moramo učiniti sve kako bi se one ublažile, upozoreno je na panel diskusiji "Klimatske promjene u dunavskom području" koja je u srijedu održana u Vukovaru. 

Skup je održan u organizaciji njemačke Zaklade Friedrich Ebert iz Zagreba i Europskog doma Vukovar. Po mišljenju direktorice Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju Sonje Schirmbeck, vremenski se uvjeti znatno mijenjaju, a dunavska regija neće biti izuzeta od posljedica.

"No, ako imate rijeku u blizini, imate i veliki potencijal. Tako na ovom područje možete organizirati riječni promet, željeznicu već imate, stoga već sada možete koristiti tu tzv. zelenu tranziciju za bolju kvalitetu života stanovnika ovog područja", rekla je Sonja Schirmbeck.

Ksenija Cindrić Kalin iz Državnoga hidrometeorološkog zavoda podsjetila je kako se procjenjuje da će biti sve toplije.

"Jasan je signal zatopljenja u budućnosti i osušenja na Mediteranu u koje spada i naša jadranska regija", rekla je Cindrić Kalin, dodajući kako zato treba raditi na otpornosti društva na moguće klimatske izazove.

Duška Dimović iz srbijanske nevladine organizacije KANA upozorila je da ćemo se sve češće suočavati s poplavama i sušama.

"Ako imamo poplave, znači da će se ta onečišćena voda razliti na okolno tlo, a suša će loše utjecati na produktivnost eko sustava", rekla je.

 

"Prvi koraci su da istražimo koji su najugroženiji eko sustavi, a među njima su svakako vlažna staništa. Kada pogledamo slijev Dunava, na njemu je zbog raznih intervencija uništeno oko 80 posto vlažnih staništa. Moramo sačuvati ovo što nam je ostalo", upozorila je  Dimović.

Zamjenica koprivničkoga gradonačelnika Ksenija Ostriž rekla je da je u Koprivnici 2003. godine napravljen prvi biološki pročistač u Hrvatskoj.

Istaknula je da se sjever Hrvatske zbog vezanosti uz prirodu dugo pažljivo odnosi prema prirodi i da se doista brine da okoliš bude što čišći. "Trenutačno smo po odvajanu otpada drugi u Hrvatskoj i ta nam je priča dosta važna, a uveli smo besplatni javni prijevoz električnim autobusima, nabavili hibridna električna vozila te izradili plan održive mobilnosti", dodala je.

Dinko Pešić iz Udruge "Zeleni Osijek" rekao je kako istok Hrvatske ima sve češće suše i sve je manje vode u glavnim rijekama Dravi i Dunavu.

Jedan od najvažnijih problema na ovom području su komarci, a problemi koje imamo s njima posljedica su klimatskih promjena. Ujedno nam je glavna gospodarska grana - poljoprivreda također pogođena. Stanje nije alarmantno, ali ako ne promijenimo stanje svijesti i ne donesemo mjere, za deset do petnaest godina naraštaji će itekako imati problema, ponajprije s nestašicom vode i hrane, a zatim i s očuvanjem zdravlja, ocijenio je Pešić.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije