Hrvatska mora identificirati i nadzirati poslovne subjekte i privatne osobe čiji kapital predstavlja utjecaj Putinovog režima na hrvatsko gospodarstvo i politiku, zbog čega Klub Zeleno-lijevog bloka zahtijeva osnivanje Nacionalnog odbora za praćenje sankcija Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji. Odbor bi imao status radnog tijela Hrvatskog sabora, naglasili su na današnjoj konferenciji za medije predsjednica Kluba Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić i zastupnici Ivana Kekin i Bojan Glavašević, priopćili su iz Zeleno-lijevog bloka.
"Ovo vidimo kao priliku da se hrvatsko gospodarstvo, politika, ali i društvo u cjelini oslobode negativnog utjecaja Putinovog režima, odnosno s njim povezanog kapitala, koji ovdje nije bio da bi djelovao investicijski, već isključivo geostrateški”, naglasila je Benčić.
Benčić pojašnjava kako bi Nacionalni odbor na svoje sjednice mogao pozivati predstavnike državnih i javnih tijela kao i privatne i predstavnike pravnih osoba i pojedince od interesa za rad Odbora, koji bi bili dužni odazvati se na poziv Nacionalnog odbora.
Nacionalni odbor imao bi ovlast nadzirati i ocjenjivati sve vezano za sankcije, od institucija i osoba nadležnih za provedbu sankcija, do davanja prijedloga i preporuka Vladi i Saboru oko svih pitanja vezanih za sankcije. Također bi imao ovlasti konzultirati stručnjake o relevantnim pitanjima i pozivati ih na sjednice Nacionalnog odbora. Najmanje jednom u dva mjeseca Nacionalni odbor morao bi podnositi izvješće o radu Saboru.
Nacionalni odbor bi djelovao sve do prestanka sankcija Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, a sastojao bi se od 11 članova, šest iz redova vladajućih, pet iz redova opozicije, koja bi imala i mjesto predsjednika Odbora.
"Očito je da je u hrvatski gospodarski krvotok, energetski, prehrambeni i poljoprivredni, već ranije, a za vrijeme Andreja Plenkovića još i više, ušao ruski kapital i u tom smislu važno je postaviti jasne nadzorne mehanizme utjecaja tog kapitala na gospodarske tokove, no i provedbe djelovanja sankcija dogovorenih na razini Europske unije", rekla je Kekin.
Podsjetila je kako je riječ ruskom utjecaju u ključnim sektorima. “Javna je činjenica da je najveća plinska kompanija u Hrvatskoj ekskluzivni zastupnik Gazproma, da je preuzimanjem Agrokora najveći udio stekla ruska državna banka VTB, da tvrtke povezane s ruskim kapitalom imaju značajnu ulogu u preuzimanju dionica Fortenove, također i značajan udio u Luci Ploče, ruski utjecaj vidljiv je i u segmentu turizma itd. Ne smijemo zaboraviti niti činjenicu ovisnosti o mađarskom MOL-u i MET-u koji je zakupio kapacitete LNG-a, a poznato je kakva je politika Orbana prema sankcijama Rusiji”, ističe zastupnica.
O važnosti ove inicijative upravo u trenutku održavanja summita Krimske platforme govorio je zastupnik Bojan Glavašević, koji je uvodno istaknuo kako je nedemokratski i neparlamentarno što su premijer i predsjednik Sabora odlučili u potpunosti isključiti opoziciju iz rada summita.
Unatoč tomu, dajemo vrlo konkretan doprinos, kaže Glavašević i dodaje kako predlažu model koji je iskoristiv svim drugim parlamentima zemalja koje sudjeluju u Krimskoj platformi.
"Na taj način preuzimamo odgovornost za nadzor nad provedbom sankcija i osiguravamo još snažniju političku podršku Ukrajini. Ovo je prva takva inicijativa u Hrvatskoj, i smatramo da je nadstranačka i iznad dnevne politike.
Praćenje provedbe sankcija je važno zato što na taj način osiguravamo konzistentnost i dosljednost politike prema Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, ali i ograničavanje ruskog utjecaja u Hrvatskoj. Budući da i predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, razmatra mogućnost imenovanja posebnog povjerenika za nadgledanje provedbe sankcija u zemljama članicama EU, to samo potvrđuje opravdanost i pravovremenost naše inicijative", zaključio je.
sandrica, nek taj odbor nadzire sve što utječe na naše političare. baš me zanima kako se knjiže donacije iz amerike. one su jako direktne. što oni, ameri, ime kupuju kod nas? utjecaj, promoviraju svoju propagandu, politiku? nismo li mi, ono, po ustavu, neovisna država?