glavno pitanje nakon summita

Koliko će od 50.000 migranata prezimiti u Hrvatskoj?

Milanović i Juncker
Foto: Reuters/PIXSELL
1/7
27.10.2015.
u 12:45

Milanović je uspio ublažiti nacrt deklaracije pa države nisu “obvezne” suzdržati se od pretakanja migranata

– Možda Nijemcima i smeta što smo toliko organizirani jer to ide prebrzo – izjavio je premijer Zoran Milanović malo iza ponoći na ponedjeljak, prije nego što je otišao na spavanje nakon još jednog summita u Bruxellesu posvećenog rješavanju izbjegličke krize. Dok je Milanović davao izjavu novinarima u sobi na 4. katu sjedišta Europske komisije, u prizemlju je kancelarka Angela Merkel na konferenciji znakovito preskočila spomenuti Hrvatsku u odgovoru na pitanje koje je izrijekom spominjalo Sloveniju i našu zemlju.

Hrvatska bez pohvale

– Sve zemlje na ruti moraju dati svoj doprinos u skladu s vlastitim mogućnostima. Slovenija je to učinila odlično i vrlo naporno se trudi. Srbija je također vrlo konstruktivna. Svi moraju dati doprinos. Njemačka daje svoj doprinos – rekla je Merkel, ne spomenuvši Hrvatsku kao zemlju koja daje svoj doprinos.

Iako je premijer Milanović na skupu u Bruxellesu uspio ublažiti prvotni nacrt deklaracije, koji je trebao “obvezati” lidere država poput Hrvatske da se suzdrže od pretakanja migranata u valovima prema susjednim državama bez njihova odobrenja, usvojena deklaracija i zajednička konferencija za novinare kancelarke Merkel i šefa Europske komisije Jean-Claude Junckera odražavale su stav da protok ljudi zaista treba usporiti. Hrvatskoj ide na ruku to što je ipak u usvojenoj deklaraciji fokus na usporavanju u Grčkoj, pa ako se ondje zaista i uspori, ni Hrvatska neće imati problema. No, iz deklaracije proizlazi stav da ljude treba registrirati i u Hrvatskoj te da zbog toga Frontex treba doći na granicu Hrvatske i Srbije.

Premijer Milanović rekao je da će i nakon deklaracije iz Hrvatske u Sloveniju nastaviti stizati vlakovi i autobusi s migrantima. Slovenski premijer Miro Cerar imao je, međutim, drukčiju interpretaciju. – Hrvatska sada ima obvezu bolje surađivati sa Slovenijom – rekao je.

Izvor iz EU, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, jučer je na izravno pitanje treba li Hrvatska sada prestati organizirano, kao dosad, transferirati izbjeglice i migrante Sloveniji, odgovorio kratko: – Da, to je poanta... No, izvor je dodao da se kretanje izbjeglica neće moći potpuno zaustaviti, da će i Slovenija, i Austrija, i Njemačka i dalje primati ljude jer nitko nema iluzija da priljev može odjednom stati. Međutim, u EU se nadaju da će se nakon ovog skupa priljev usporiti jer će se dogoditi nekoliko stvari koje će obeshrabriti migrante. Najvažnije, duž rute će se stvoriti prihvatni centri s kapacitetom do 100.000 ljudi koji će služiti za dulje zadržavanje migranata. Kancelarka Merkel nazvala je to “zonama čekanja i odmora”.

‘Zadržavat će se malo dulje’

– To znači da bi se onda na svim tim točkama ljudi malo dulje zadržavali u prihvatnim centrima. Pa i u Hrvatskoj, ali ne dulje nego u svim drugim zemljama, čisto da pomognemo malo Njemačkoj – objasnio je premijer Milanović.

Plan je da prihvatni centri sa 50.000 mjesta budu u Grčkoj, a centri s dodatnih 50.000 mjesta u drugim zemljama na ruti, no još se ne zna koliko točno u Hrvatskoj. Makedonija je najavila da neće imati više od 2000 mjesta, Srbija trenutačno ima prihvatne centre sa 2500 nepopunjenih mjesta i spremna je graditi dodatne kapacitete, ali ne toliko puno da praktički sama popuni “kvotu” od 50.000. To znači da Komisija očekuje da doprinos u dosezanju te brojke daju i Hrvatska, i Slovenija, i Austrija, odnosno da svi na ruti grade dodatne prihvatne centre.

– Ideja je da se protok ljudi uspori, da se ljude uvjeri da im je bolje ostati u Grčkoj, zatražiti azil i biti relocirani po sustavu kvota u druge države EU, pri čemu im mi plaćamo prijevoz zrakopovom, nego da idu dalje balkanskom rutom kojom neće tako lako proći jer ih države više neće prebacivati – rekao je izvor EU jutro nakon summita.

Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza

>> Frontex stiže na granicu Hrvatske i Srbije. Juncker: u Grčkoj i na zapadnom Balkanu povećati kapacitet za 100.000 migranata

Komentara 39

DU
Deleted user
13:17 27.10.2015.

''Viktor Orban na sastanku glumi slavodobitnika jer njegova zemlja, tvrdi, nakon što je podigao ograde, više nije na migrantskoj ruti.'' -- Viktor Orban, za razliku od ostalih političarčića i eurobirokrata, ne mora bilo što glumiti i glumatati. Viktor je viktor,, pobjednik i slavodobitnik u borbi s ovom judeomasonskom urotom.

Avatar Festival menstruacije
Festival menstruacije
13:20 27.10.2015.

Kao prvo, to nije 50 tisuća mjesta, to je 50 tisuća DODATNIH mjesta. Hrvatska već sad ima cca 25 tisuća mjesta u Sl. Brodu, Opatovcu, Ježevu, Kutini i drugdje, a sad će dobiti još najmanje 15 tisuća novih mjesta. Plus svi oni koji neće htjeti ostati u Makedoniji i Srbiji nego će ući u RH, a dalje neće moći jer će se EU pobrinuti da Schengen funkcionira. Tako računajte na oko 200 tisuća do nove godine, a pola milijuna do proljeća, zahvaljujući Milanoviću i Ostojiću.

HE
hr.eu
13:14 27.10.2015.

Dakle, Milanoviću je (kojega nakon tog sastanka usput nema ni za čuti ni za vidjetu) očito jasno da je njegova politika nezaštite hrvatskih granica dovela do toga da će sada htio-ne htio Hrvatsku preplaviti 50.000 migranata (to za početak, intenzitet dolask je 10.000 na dan). budući je Slovenija, koju vode oni koji vole svoju državu (bez obzira na to što su neljudi u odnosima prema Hrvatskoj), odlučila da neće primati više od 2.500 na dan te joj u tome pomažu čuvanjem granice Njemačka, Austrija, Nizozemska, Češka, Poljska, Slovačka. Milanović nije zaštitio Hrvatsku ogradom iz jednog jedinog razloga: da ne optereti Srbiju, svoju "prvu" domovinu, gdje mu jest i srce i zapovjedni centar. Milanović je pokopao Hrvatsku da bi spasio Srbiju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije