Europska središnja banka danas će u 17 sati objaviti najnoviji izvještaj o konvergenciji u kojemu analizira koliko svaka od sedam država članica EU koje su izvan eurozone ispunjava zadane kriterije o konvergenciji.
Skok inflacije
Poznato je da Hrvatska s velikim zanimanjem očekuje taj izvještaj jer je Vlada započela sa svim potrebnim pripremama za ulazak u eurozonu u siječnju 2023. godine. Osim Hrvatske, u europskom tečajnom mehanizmu nalazi se i Bugarska, ali ondje su ipak usporili s postupkom pristupanja zbog nekih problema u bankarskom sustavu.
Hrvatska vlada već je donijela zakon o euru, a HNB je proveo postupak izbora hrvatskih eurokovanica te je počeo s pripremama za njihovo kovanje u Zagrebu. Novčanice eura za početak će se posuditi, a poslije će i Hrvatska sudjelovati u internoj raspodjeli novčanica eura ovisno o snazi i potrebama domaćeg gospodarstva i stanovništva.
Kriteriji su manje-više poznati, a odnose se na inflaciju, javni dug, deficit, kamatne stope i tečaj. Posljednjih mjeseci zagužvalo se s inflacijom koja je od travnja ubrzala iznad prosječnih razina u eurozoni. U Hrvatskoj je travanjska inflacija iznosila 9,4 posto te je bila za dva postotna poena iznad prosječne inflacije u eurozoni. I u svibnju su u europodručju cijene nastavile rasti te su dosegnule 8,1 posto na godišnjoj razini, i to najvećim dijelom zbog energenata i hrane. U baltičkim zemljama inflacija je iznosila oko 20 posto u svibnju, a u Njemačkoj i Sloveniji 8,7 posto. Najniža je inflacija bila na Malti – 5,6 te u Francuskoj 5,8 posto.
Moglo bi se dogoditi da u svibnju hrvatska inflacija preskoči 10 posto, no to ipak neće utjecati na odluku o ulasku u eurozonu, jer se u izvještaju za konvergenciju uzima u obzir prosječna razina cijena od svibnja 2021. do travnja 2022. godine. U tom su razdoblju Malta, Portugal i Francuska imale najmanju inflaciju, ali Europska središnja banka može u svom izvještaju izostaviti neku od tih zemalja smatra li da su posrijedi netipična kretanja. Suncem okupana Malta zacijelo troši manje energenata od zemalja srednje i zapadne Europe.
Pad kamatnih stopa
Kad je riječ o deficitu i javnom dugu, podsjećamo da je zbog znatnog gospodarskog rasta u 2021. godini prošlu godinu Hrvatska završila s deficitom manjim od 3 posto, a i javni dug se smanjivao dinamikom koja bi mogla biti dovoljna za zadovoljavanje kriterija. Tečaj je ionako stabilan, a kamatne stope snažno su pale što je posljedica zajedničke monetarne politike. Inače, u Zagrebu se očekuje i izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, koji će održati zajedničku press-konferenciju s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
