Unatoč slabim šansama, državni vrh ni jučer ni odustajao od najave da će pokušati kroz postupak revizije pobiti bitne dijelove haaške presude šestorici bh. Hrvata osuđenih za ratni zločin tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Osnivač Haaškog suda
Uz pravne poteze, najavljuje se i pokretanje političkih mehanizama, a ključni je vezan za sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će 6. prosinca Serge Brammertz podnijeti izvještaj o radu Haaškog suda.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svom je govoru jučer najavila da će se obratiti Ujedinjenim narodima kao osnivaču Haaškog suda, a kako doznajemo, to će se dogoditi upravo na sjednici Vijeća sigurnosti. Izvor blizak Pantovčaku otkriva da će predsjednica u UN-u praktički ponoviti teze koje je iznijela u svom jučerašnjem govoru.
Iako je teško očekivati da će Vijeće sigurnosti donijeti bilo kakve odluke koje bi išle u smjeru rušenja presude ili protiv Haaškog suda, to je prigoda da Hrvatska još jednom, kroz artikulaciju predsjednice države, ponovi da je isto žalbeno vijeće, odbijajući zahtjev Hrvatske da joj se dodijeli status prijatelja suda, zaključilo kako se u procesu protiv šestorice nije ni moglo suditi bivšem vrhu Hrvatske. Vlada će poduzeti pravne korake (pokretanje revizije), dok će predsjednica preuzeti politički dio osporavanja dijelova presude.
Za Hrvatsku je najsporniji dio presude povezivanje tadašnjeg državnog vrha s udruženim zločinačkim pothvatom kojemu je, po presudi, cilj bila podjela BiH i stvaranje velike Hrvatske u granicama nekadašnje Banovine Hrvatske.
Predsjednica je na četiri mjesta u svom govoru upozorila da su se u BiH dogodili zločini i da treba imati hrabrosti to priznati, ali i upozorila da nisu kažnjeni ideolozi velikosrpske politike koja je bila ishodište rata u BiH. Posebno je naglasila da je Hrvatska najviše učinila da BiH opstane kao suverena država, pri čemu je u više navrata istaknula da su nam partner u tome bile Sjedinjene Američke Države.
Opasnost od presude predsjednica vidi i u mogućnosti da se ona zloupotrijebi za unutarnje političke obračune u BiH, u kojoj je u tijeku rasprava o reviziji Daytonskog sporazuma, odnosno o ustavnim promjenama, u kojima se Hrvati nadaju u punom opsegu ostvariti jednakopravnost s druga dva naroda.
– Pozivam bošnjačke čelnike da učine sve kako se ova presuda ne bi zloupotrebljavala, nego da ona bude završetak jednog i početak drugog razdoblja. Kao hrvatska predsjednica, učinit ću sve da ova presuda ne pogorša hrvatsko-bošnjačke odnose i u najskorije vrijeme službeno ću posjetiti BiH – najavila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Otvoreno je poručila da se Haaški sud postavio kao politički arbitar, a ne pravosudno tijelo, pokušavajući uspostaviti umjetnu ravnotežu krivnje.
Samo jedna revizija
– Nitko drugi, pa ni Haaški tribunal neće pisati našu povijest! Borit ćemo se svim pravnim i političkim sredstvima za istinu i pravdu – poručila je predsjednica. Pozvala je i na oprez u davanju izjava, podsjetivši da osjećamo posljedice neodgovornih postupaka i izjava nekih bivši hrvatskih dužnosnika.
U posebnoj izjavi na angažman za poništavanje dijelova presude pozvao je jučer i Sabor koji je presudu nazvao neprihvatljivom i nepravednom. Iako predstavljena kao zajednička izjava svih saborskih klubova, neki njezini dijelovi izazvali su negodovanje u dijelu oporbe pa njezinu čitanju nisu nazočili zastupnici Glasa i SDP-a. No dužnosnici SDP-a prekjučer su osudili konstrukciju o udruženom zločinačkom pothvatu u BiH. Iz SDP-a su danas objasnili kako im je neprihvatljivo da se izjavom najvišeg zakonodavnog tijela u RH pokušava osporiti ili ne priznati presuda Haaškog suda. Davor Bernardić, šef SDP-a, optužio je HDZ da pokušava prikupljati bodove na tragediji koja se dogodila u Haagu.
– Izričito smo protiv propagande na tragediji, protiv PR-a na mrtvima i tuđoj nesreći – rekao je Bernardić. Kada je riječ o mogućoj reviziji haaške presude, ta najava podsjeća na potez Vlade nakon arbitražne presude u Ženevi u slučaju Ina-MOL. Vlada je tada, iako su šanse bile praktički nikakve, uložila žalbu na tu presudu. Žalba je odbijena, a Hrvatska je dobila samo dodatni financijski trošak.
Jednako tako premijer Plenković je nakon izgubljene arbitraže najavio otkup dionica Ine od mađarskog MOL-a, ali od toga do danas nije bilo baš ništa. I sada su šanse gotovo nikakve jer, prema pravilima Haaškog suda, revizija je moguća samo u slučaju potpuno novog dokaza do kojeg obrana tijekom postupka nije mogla doći ni na koji način. Haaški sud samo je jednom dopustio reviziju, i to slučaju vukovarskog krvnika Veselina Šljivančanina, kojem je presuda sa 17 godina smanjena na deset. Bivši predsjednik i profesor kaznenog prava Ivo Josipović smatra da su izgledi za reviziju doslovno nikakvi.
svi hr politicari su nesposobni raki govnjari..jedino sta znaju..blejati..krasti i lagati..i da imaju mudai pamet vec bi odavna ucinili lustraciju..i pocistili g.ovna u vlastitom dvoristu.