U ponedjeljak je bio 15. svibanj, Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, a koji se obilježava na najbliži vikend tom datumu. Tako stoji u Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH (ZBSND). Ustaška vojska i pobornici zloglasne NDH-a upravo su se 15. svibnja 1945. predali u Bleiburgu. Stoga je Zagrebački ured Svjetskog židovskog kongresa (SŽK) još prije dvije godine je zatražio od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti da se 15. svibnja, odnosno najbliži vikend tom datumu, prestane obilježavati kao Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost. Naime u SŽO-u smatraju da se taj datum odnosi isključivo na zapravo svodi na "dan spomena na Bleiburg".
SŽK je tako zatražio pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 2. stavka 1. točke 6. i stavka 7. ZBSND- a u kojima se navodi taj sporni spomendan. Podnositelji zahtjeva naveli su da Ustav ne priznaje NDH kao preteču današnje slobodne i nezavisne RH te da je u Ustavu navedno da je, ZAVNOH temelj hrvatske državnosti, a time se u smislu Ustava hrvatskom vojskom i žrtvama smatraju samo pripadnici antifašističkog pokreta, a ne i pripadnici oružanih snaga NDH i civilnih pristaša koji su ih pratili.
- Što je to zakonodavac pronašao časno, vrijedno divljenja i poštovanja pa je zakonom propisao da se 15. svibnja. obilježava kao spomendan na žrtve pale za slobodu i nezavisnost hrvatskog naroda, budući da je sve ono što se događalo 15. 5. vezano uz NDH - pitao je Svjetski židovski kongres u zahtjevu da Ustavni sud ukine sporni članak Zakona. SŽK navodi i da u konačnom prijedlogu ZBSND-a:110/19 nije dano povijesno obrazloženje zašto je baš subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju odabrana kao spomendan na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, međutim da je u konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama ZBSND-a : 55/08 kojim je predloženo da se sporni spomendan održava u subotu ili nedjelju najbližu 15. svibnja dano obrazloženje vezano uz komemoraciju u Bleiburgu. Tad je naime konačnim prijedlogom zakona od 6. svibnja 2008. godine koji su u ime predlagatelja Kluba zastupnika HDZ-a i Kluba zastupnika HSS-a podnijeli predsjednici klubova Andrija Hebrang i Marijana Petir kao razlog dopune Zakona u dijelu koji se odnosi na navedeni spomendan navede lakša organizacija odlaska na komemoraciju u Bleiburg. A što je u međuvremenu Austrija zabranila.
U ovom predmetu ustavni suci su zatražili mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave iz kojeg su među ostalim utvrdili da se 15. svibnja ne odnosi na Bleiburg no ne navode ni jedan drugu dogođaj u hrvatskoj povijesti zvog čega bi baš 15. svibnja bio Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost. U Ministarstvu su naveli da člankom 2. ZBSND-a:33/96, osporena zakonska norma egzistira od 8. svibnja 1996. pa nije bilo potrebe za posebnim navođenjem razloga zašto se subota ili nedjelja najbliža 15. svibnja zakonski utvrđuje spomendanom danom spomena na hrvatske žrtve za slobodu i nezavisnost. Također, u očitovanju je Ministarstva od 5. navedeno da je spomendan shvaćen kao simbolična posveta svim hrvatskim ljudima koji su, kroz čitavu hrvatsku povijest, podnijeli žrtvu tražeći hrvatsku slobodu i nezavisnost bez obzira na ideološki i svjetonazorski predznak te povijesna razdoblja u kojima je žrtva podnesena.
Ustavni sud je u cijelosti prihvati to obrazloženje Ministarstva i utvrdio da se u ZBSND-u:110/19, kao i u konačnom prijedlogu ZBSND-a:110/19 ne spominju događaji vezani uz 15. svibnja 1945. kao i komemoracija na Bleiburgu, slijedom čega nisu osnovani navodi predlagatelja da spomendan na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost zapravo predstavlja "dan spomena na Bleiburg" te da je uveden radi omogućavanja većem broju osoba da sudjeluje na komemoraciji u Bleiburgu. I ustavni sud tvrdi da se navedeni spomendan odnosi na obilježavanje sjećanja i odavanje počasti za sve hrvatske žrtve za slobodu i nezavisnost čija se žrtva ne obilježava posebnim blagdanom i odnosi se na sve hrvatske žrtve za slobodu i nezavisnost bez obzira na ideološki i svjetonazorski predznak te na povijesna razdoblja u kojima je žrtva podnesena.
A što se dogodilo prošli vikend? U subotu 13. svibnja u komemoracijom na zagrebačkom groblju Mirogoju u obilježena je 78. godišnjica Blajburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda, a počast žrtvama polaganjem vijenaca odali su premijer Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.U izaslanstvima su uz premijera i predsjednika Sabora bili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg te posebni savjetnici predsjednika Vlade Mate Granić, Zvonko Kusić i Damir Krstičević.Vijence su položili kod Središnjeg križa na Mirogoju, gdje je glavni tajnik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Krunoslav Novak izmolio molitvu, a imam Medžlisa Islamske zajednice Zagreb Halid ef. Dolić dovu.
Organizator komemoracije je Počasni bleiburški vod dok je Hrvatska biskupska konferencija (HBK) suorganizator u liturgijskom dijelu. Pokrovitelj komemoracije je Hrvatski sabor, a supokrovitelji Hrvatski narodni sabor BiH. Nakon toga je u crkvi Muke Isusove u Macelju za poginule na Bleiburgu i Križnom putu održana misa koju je predvodio nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije monsinjor Dražen Kutleša. I na toj misi su bili mešu ostalim i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, i svi drugi koji su bili na Mirogoju.Komemoracijom na zagrebačkom groblju Mirogoju u subotu je obilježena 78. godišnjica Blajburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda, a počast žrtvama polaganjem vijenaca odali su premijer Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
U izaslanstvima su uz premijera i predsjednika Sabora bili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg te posebni savjetnici predsjednika Vlade Mate Granić, Zvonko Kusić i Damir Krstičević. Vijence su položili kod Središnjeg križa na Mirogoju, gdje je glavni tajnik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Krunoslav Novak izmolio molitvu, a imam Medžlisa Islamske zajednice Zagreb Halid ef. Dolić dovu.
Organizator komemoracije je Počasni bleiburški vod dok je Hrvatska biskupska konferencija (HBK) suorganizator u liturgijskom dijelu. Pokrovitelj komemoracije je Hrvatski sabor, a supokrovitelji Hrvatski narodni sabor BiH.Prošli vikend, najbliži 15. svibnja bilo je još događaja koji su obilježili ono što se dogodilo 1945 na Bleiburgu. Iako je 15. svibnja službeno Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost nitko protekli vikedn nije položio vijence na na posmenike ili grobove hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ili nedaj bože na spomenih poginulim pratizanima u 2. svjetskom ratu. Ili Banu Jelačiću jer u Ministarstvu trde, a to je Ustavni sud prihvatio da je taj prvi vikend do 15. svibnja spomendan bez obzira na ideološki i svjetonazorski predznak te povijesna razdoblja u kojima je žrtva za Hrvatsku podnesena.
Ustavni sudac Andrej Abramović imao je jedini izdvojeno mišljenje u ovom predmetu. - Spomendan, kao što mu i samo ime govori, predstavlja sjećanje na neki događaj u povijesti. Čini se da se konkretni spomendan referira na 15. svibnja 1945., kad su jedinice poraženih vojski NDH i drugi položile oružje pred saveznicima na Blajburškom polju u Austriji. Drugi važni događaj koji bi datirao sa 15. svibnja meni nije poznat, niti ga Ministarstvo pravosuđa i uprave u svom očitovanju navodi. Ne želeći ulaziti u povijesne prijepore, mogu bez sumnje konstatirati da su mnogi pripadnici oružanih snaga NDH koji su se predali saveznicima 15. svibnja 1945. na Bleiburgu od kojih su neki u narednim danima i smrtno stradali - uistinu hrvatske žrtve. Ono što također držim nesumnjivim je da, iako hrvatske žrtve, nedvojbeno nisu pali u borbi za slobodu i nezavisnost. Isto proizlazi i iz Ustava RH - zaključuje Abramović.
>> VIDEO Postrojba interventne policije ispred Vlade: Plenković i ostali članovi jutros su dobili prijetnju
Izgleda da je Nasa Lijepa postala nesto kao Po Zeljama .