Nikada priroda ne govori jedno, a znanost drugo – zašto bi, kad je riječ o očuvanju planete, svatko trebao krenuti od sebe, najbolje je danas, na konferenciji Večernjeg lista i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sublimirao ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Poziv građanima na energetsku obnovu nekretnina, koja starta 13. ožujka u devet ujutro bio je povod događanju pod nazivom "Obnovljene kuće – više štede, više vrijede", a da je Večernji list već prepoznao što je zemlji važno, istaknuo je glavni urednik i direktor lista Dražen Klarić.
– Svjetski medijski Oscar kojeg je Rezolucija zemlja dobila lani u New Yorku dokaz je tomu, a projekt je to koji želi probuditi sve nas jer planeta itekako nosi ožiljke onoga što čovjek radi. Podizanje svijesti ključno je, i to od toga da pazimo koji otpad bacamo u koju kantu, do toga na koji način možemo štedjeti energiju. Svi potpisnici Rezolucije zemlja obvezali su se napraviti barem jedan korak ka boljem; staviti solare na upravne zgrade, smanjiti zagađenost zraka, čime su preuzeli odgovornost za ovu zemlju. Rezolucija će i ove godine organizirati najveću akciju čišćenja prirode, a ponosni smo i što smo uspjeli okupiti veliki broj udruga za zaštitu okoliša s kojima radimo na zajedničkom cilju – kazao je Dražen Klarić.
Da se već 20 godina, otkako Fond za zaštitu okoliša postoji, njegovo poslovanje temelji na načelima zelenog, održivog i energetski učinkovitog, istaknuo je direktor ustanove Luka Balen.
– Najznačajniji dio poslovanja fokusirali smo na energetsku obnovu, prvenstveno zbog poboljšanja kvalitete života naših građana. U poslovnim, stambenim zgradama te kućama provodimo najviše vremena i trošimo resurse s kojima moramo biti racionalni. Gotovo 25 tisuća kuća obnovljeno je dosad putem poziva Fonda, a sufinancije je osigurala Vlada iz državne blagajne te europskih fondova – rekao je Luka Balen, dodajući kako će se još sredstava isplaćivati i za solare, jer upravo za sunčevu energiju zainteresiranih ima najviše, a podsjetio je i na 120 milijuna eura koji se građanima isplaćuju preko Modernizacijskog fonda. Održavanje konferencije Večernjaka i Fonda za zaštitu okoliša taman se poklopilo s Vijećem ministara za energetiku u Bruxellesu, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, koji se sa sastanka s europskim kolegama vratio ovog tjedna.
POVEZANI ČLANCI:
– Upravo ondje postigli smo dogovor o sigurnosti opskrbe i pripreme za zimu, a raspravljali smo i o smanjenju potrošnje plina, koja je u Hrvatskoj 22 posto, više od preporuke. Svaka zemlja bi u svojoj politici trebala imati cilj, a naš je, kao i europski, do 2050. postati neutralni kontinent. A kako to postići? Nije tu ključan samo gospodarski sektor, već i građanstvo, a mjera energetske obnove kuća ide upravo u tom smjeru. Energetska transformacija Hrvatske je u tijeku i cilj je da na svom teritoriju proizvodimo što više energije, naravno, s naglaskom na obnovljivu. Do 2030. očekujemo da će instalirana snaga biti do 2500 MW, a imamo i veliki geotermalni potencijal, naš Panonski bazen ima 60 posto veći geotermalni gradijent od prosjeka EU. Na istražne projekte već je otišlo 75 milijuna eura, ideje za bušotine već postoje i želimo da se geotermalna energija iskoristi za toplinarstvo za četiri velika grada – rekao je ministar Habijan, dodajući da je i svrha Modernizacijskog fonda postići ciljeve zelene tranzicije. Što se energetske obnove tiče, istaknuo je da je osigurano 120 milijuna eura, nikad veći iznos, a dosad je pozivima Fonda na taj način obnovljeno 25 tisuća obiteljskih kuća.
A priprema se i obnova višestambenih zgrada, kazao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, koji je istaknuo i da nam priroda već sad; požarima, olujama, vjetrovima, tučama signalizira da okoliš moramo čuvati kako bismo ga prepustili generacijama koje dolaze.
– Prije 28 godina, nakon požara na Korčuli, posadili smo novo drveće i postavili natpis "Nikad priroda ne govori jedno, a znanost drugo". A danas je i više nego jasno da nam priroda poručuje da moramo zaustaviti aktivnosti koje doprinose uništavanju i krenuti u drugačiji način promišljanja i življenja – crtice iz vremena kad je bio načelnik općine Blato prisjetio se ministar Bačić, koji je istaknuo i da je trenutačni cilj da prioritet za energetsku obnovu budu kuće građene bez toplinskih izolacija. To su one uglavnom stare pedesetak godina.
– Od 2013. naovamo godišnje smo obnavljali 0,8-1 posto stambenog fonda. Naravno, nastavi li se taj tempo, za sve će nam trebati 120 godina, zato nam je sad cilj, pomoću mehanizma za oporavak i otpornost, da to bude tri posto godišnje. Ono što se nama dogodilo u energetskoj obnovi jesu dva potresa, ali njih nismo doživjeli kao problem, već kao izazov. Kroz cjelovitu obnovu ide i energetska, a najveći izazov nije osiguranje sredstava, već hoće li biti građanske operative koja će obnovu provesti – kazao je ministar Bačić. Načelnica Sektora za energetsku učinkovitost pri Fondu za zaštitu okoliša Maja Rajčić istaknula je da e-prijave za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća počinju 13. ožujka u devet sati, a rezultat ovog poziva trebao bi biti 10 tisuća novoobnovljenih kuća.
GALERIJA Konferencija "Obnovljene kuće - više štede, više vrijede"
Dokaz legalnosti kuće, njezini nacrti, fotografije, energetski certifikat, ali i ponuda izvođača radova, odnosno glavni projekt ako prijava ide za sufinanciranje fotonaponskih panela – što će građani morati priložiti kad 13. ožujka krenu prijave za energetsku obnovu kuća, pojasnila je Maja Rajčić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost pri Fondu za zaštitu okoliša. Upravo za posljednje spomenute, fotonaponske panele subvencija je i najmanja, 50 posto, dok se 60 ili 80 posto može dobiti za ostale "zahvate", odnosno za mjere povećanja toplinske zaštite ovojnice koja uključuje bolju toplinsku izolaciju vanjskih zidova i krova kuće, za zamjenu vanjske stolarije, za ugradnju dizalica topline te kotlova na pelete. Postoci su različiti i u ovim kategorijama jer 80 posto subvencije mogu ostvariti kuće oštećene u potresu, one neoštećene 60 posto, s tim da maksimalni iznos poticaja iznosi 62.120 eura po prijavi. Novost je i poticaj koji se može dobiti za kućnu punionicu električnog vozila. A sam proces prijave uopće nije kompliciran, istaknula je Maja Rajčić, a u čitavom je procesu novost i pomoć koju građani mogu dobiti ne snalaze li se najbolje s "papirima".
– Ono što treba imati na umu jest da kuća mora biti legalna, a vlasništvo 1/1. Ovaj tip projekta provodimo više od deset godina, a i dalje se dosta građana susreće s problematikom legalnosti kuća i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Sam tehnički dio prijave je, u principu, vrlo jednostavan, a i sredstava ima, ovog puta nitko neće ostati bez sufinancije – kazala je M. Rajčić. A da je najveći dio fonda zgrada u Hrvatskoj stariji od 50 godina, istaknula je ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Irena Križ Šelendić.
– Te kuće gradile su se kad nije bilo strogih tehničkih propisa, zato im sad treba obnova i modernizacija. Cjelovitu sliku fonda nemamo, ali otprilike devet posto je nekretnina energetskog razreda A++. Međutim, po zainteresiranosti i za samu energetsku obnovu, vidi se da su ljudi svjesni potrebe za istom, a najboljom se motivacijom uvijek pokaže susjed; kad on obnovi, onda svi u ulici krenu – rekla je I. Križ Šelendić pa dodala kako je cilj u 10 godina obnoviti 11,5 milijuna kvadrata, što je investicija od dvije milijarde eura. Sam sustav prijave Fondu za zaštitu okoliša pojasnio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić. E-Građani bit će, kaže, ključni za dobivanje sufinancija.
– Država sad već deset godina ima e-Građane i logično je da se koristi taj mehanizam prijave, tim više što 50 posto Hrvata koristi sustav, a dosad je zabilježeno gotovo 175 milijuna prijava. Oni koji se prijavljuju, moći će koristiti jednu od 23 vjerodajnice, najčešća je obično osobna iskaznica, a bitno je da građani znaju i da se ne moraju prijaviti svi odmah u devet ujutro jer sredstava ima dovoljno – činjenicu da je prethodnih godina sustav "padao" zbog navale, komentirao je Gršić, koji je dodao da oni koji internetu možda nisu vični, mogu opunomoći svoje bližnje koji to jesu.
A o tome ima li dovoljno radne snage za obnovu, govorila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet.
– Nedostatak radne snage evidentan je i o tome govorimo od 2015. Trenutačno u građevinskom sektoru radi 115-120 tisuća ljudi, što je najveća brojka od 2008., a građevinara na birou gotovo uopće nema. Trend o kojem se govori posljednjih dana jest onaj o velikom egzodusu građevinskih radnika iz Njemačke prema nazad, a ako ih se barem dio vrati, to će biti fantastično jer prije 16 godina, kad je 40 posto radnika nestalo, to su bili oni najbolji koji su otišli van. Trenutačno, u Hrvatskoj je i 70 tisuća stranih radnika, oni iz BiH su tradicionalno dobri građevinski radnici, dok su oni iz trećih zemalja uglavnom nekvalificirani te nisu iz građevinskog zanimanja, već samo radnici koji žele raditi. Pokrećemo, zato, akciju Welcome to Croatia, što će, zapravo, biti edukacija stranih radnika, ali ne samo u vještinama, već i u socijalnom segmentu. Tridesetak sati trajat će program za različite sektore u kojima će se naučiti, primjerice, gdje su trgovi, koji se jezici govore, kakva je naša kultura, što je društveno prihvatljivo, ali i kako posao raditi, što je zaštita na radu... trudimo se biti dobri domaćini – objasnila je M. Čagalj.
POVEZANI ČLANCI:
A da su građani ti koji troše 40 posto ukupno proizvedene energije, a cilj bi trebao te može biti samodostatnost u obiteljskoj kući, kazala je ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
– Samodostatnost se može ostvariti, osim izolacijom i ostalim tehničkim segmentima, i obnovljivim izvorima. Energija dobivena na taj način može se koristiti, ne samo za struju, nego i za toplinu. A kad već imamo kućanstvo kao proizvođača, ono energiju može razmjenjivati sa sustavom, a dio svega toga jest i prelazak prema električnim vozilima, što je iskorak i za društvenu korist – kazala je K. Čelić pa dodala da u vrijeme kad su se cijene energije povećale, paneli imaju održanu, ako ne i nižu cijenu, a PDV na njih je nula eura. Dodala je i da se konstantno prati energetsko zakonodavstvo, a za one koji možda nemaju mogućnost postavljanja solara, istaknula je geotermalnu energiju. Jer, kaže, očekuju se zajednički sustavi toplinarstva, a prvi grad priključen na geotermalnu energiju Hrvatska bi trebala imati 2026.-2027.
Sami građani itekako su zainteresirani za proizvodnju električne energije, pojasnio je Anton Marušić, direktor Elektre Zagreb.
– Još donedavno borili smo se sa smjenom generacije, ali toga je sada sve manje. Lani smo, primjerice, izdali 50 posto više dozvola za trajni pogon nego u 2022., točnije, u 2023. na nivou Hrvatske bilo ih je 7534 – rekao je Marušić pa dodao kako Elektra za sve elektrane olakšava procedure, kao primjer naveo je i činjenicu da su sve one do 50 kW prestale biti obveznici pokusnog rada, a priprema se i sustav u kojem će građani jednim klikom moći provjeriti imaju li pravo na priključenje svoje solarne elektrane mreži.
Kakva je uopće hrvatska energetska bilanca, otkrila je Vesna Bukarica, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost pri Energetskom institutu Hrvoje Požar.
– Stanje u energetskom sektoru pratimo 30 godina, a energetska bilanca nije ništa drugo nego proizvodnja i potrošnja energije. Napredak kod nas je vidljiv, u smislu povećanja udjela obnovljivih izvora, a sad čekamo još "bum" geotermalne energije. Što se potrošnje tiče, u zgradama se troši više od 40 posto ukupne energije, a ono što nas čeka, u skladu s ciljevima EU, jest smanjivanje te potrošnje. To će biti izazov i upravo to programe poput energetske obnove čini ključnima. U samom sektoru zgradarstva nema dramatičnog porasta potrošnje jer novogradnja je dobar doprinos, a muku ćemo mučiti i dalje s prometom, zato je dobro da je ovaj poziv Fonda integrirao i tu malu komponentu, stanicu za punjenje električnih vozila – kazala je V. Bukarica, a kao benefite energetske obnove kuće istaknula manje račune za energiju, povećanje vrijednosti nekretnine, estetiku samog zdanja, ali i činjenicu da su to radovi koji će bilo kakve sljedeće odgoditi za najmanje trideset godina.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
a u međuvremenu je materijal poskupio 30%,majstori isto tako,ako ne i 50%.,jer se čekalo