Colorado, savezna američka država, ima tri puta više trgovina kanabisom nego što Starbucks i McDonald's zajedno imaju restorana. Prve su "levisice" proizvedene od te biljke, a crteži silueta kanabisa pronađeni su u japanskim špiljama prije pojave pisma. Čak je i u bivšoj Jugoslaviji bila toliko popularna da su neki roditelji kćerima dali ime Konoplja!
Za MUP ulaz besplatan
Prema svemu sudeći, biljka je to koja ima utjecaj na čovjeka već tisućama godinama, a njezino se ime danas izgovara s određenim prizvukom kontroverze. Mistična biljka, osim u zemlju, korijenje je pustila duboko u čovječanstvo pa ne čudi da je dobila i svoj – muzej. Upravo su s tom mišlju suvlasnik trgovina Hemps.hr Tvrtko Kračun i njegova supruga Tea u zagrebačkoj Petrinjskoj ulici, igrom slučaja nasuprot zgradi Policijske uprave, otvorili prvi Muzej kanabisa u Hrvatskoj.
– Muzej je zapravo rezultat dugogodišnjih istraživanja biljke kojom se ljudi u raznim sferama života već tisućljećima služe. Bilo da je riječ o prehrambenoj, duhanskoj, farmaceutskoj pa čak i modnoj industriji, kanabis se koristi u razne svrhe. Ako ćemo u pogledu globalnih promjena, Kristofor Kolumbo, primjerice, vjerojatno ne bi otkrio Ameriku da nije bilo kanabisa, budući da su tada jarbole na brodu izrađivali od te biljke – govori Kračun vodeći nas kroz muzej, koji ima dva kata.
Sve što je ondje izloženo poredano je kronološki. Dakle, na prvom katu mogu se pročitati razne zanimljive povijesne činjenice o kanabisu. Jedna od njih je da je Jugoslavija bila treća država na svijetu po proizvodnji kanabisa, a prije Drugog svjetskog rata na ovim se prostorima uzgajala konoplja na 11.500 hektara.
– Svi podaci koji se ovdje mogu doznati nisu izmišljeni ni proizvoljni. Godinama sam čitao znanstvene članke, stručnu literaturu i provjerene, vjerodostojne i službene izvore prikupljajući materijale za muzej. Na prvom katu tako, osim vremenskih lenti, može se vidjeti prava biljka kanabisa te prostorija s realnim uvjetima i tehnologijom koja je potrebna za njezin uzgoj. Imamo i dozvolu Ministarstva poljoprivrede za držanje biljke – kaže vlasnik i dodaje da je njegova svrha upravo educirati ljude o kanabisu. Posebice u Zagrebu budući da je, kako objašnjava Kračun, prvi na listi u Europi po tjednoj upotrebi kanabisa.
Muzej je usto i modularan, odnosno u nekoliko se sati može izmijeniti glavni postav, a besplatan upad imaju državni službenici iz Ministarstva poljoprivrede, zdravstva i unutarnjih poslova. Za sve ostale ulaznica stoji 50 kuna, ali, što će neke razveseliti, nije to običan komad papira, nego sadrži listiće za motanje, primjerice, duhana pa se tako mogu i iskoristiti.
– Na donjoj etaži ima i nešto za one koji se bave uzgojem biljke, a to su najvažnije faze uzgajanja konoplje. Točnije, klijanje, ukorjenjivanje, vegefaza, stadij pred cvjetanje, samo cvjetanje i na kraju žetva – navodi Kračun.
Drugi je kat pak prostraniji i osmišljen tako da na početku ima kutak za fotografiranje koji odaje dojam noćnog kluba. Pod prigušenim svjetlima može se sjesti na veliku fotelju, dok se u pozadini nazire bong, i snimiti selfi.
– Ostatak je podijeljen na tri dijela. Prvi je posvećen upotrebi u realnom životu i što se iz njega "izrodilo". Drugim riječima, kako je nastao hašiš, uloga hipi pokreta, a spominju se i neke poznate osobe koje otvoreno govore da konzumiraju i u nekoj mjeri zagovaraju ili su zagovarale upotrebu marihuane, poput Miley Cyrus, Snoop Dogga, Lady Gage, Boba Marleya, Stevea Jobsa... – nabraja vlasnik pokazujući na plakat s popisom slavnih koji ne odolijevaju ovom poroku.
U jednoj od prostorija se, dakako, može naučiti o medicinskoj upotrebi konoplje te da je znanstveno dokazano da ona pomaže u ublažavanju bolova multiple skleroze, epilepsije i nekih oblika karcinoma. Ondje se, također, mogu naći i neki negativni učinci kratkoročne i dugotrajne upotrebe. Neke od njih su usporenost, isprekidan tijek misli, anksioznost...
– U trećoj sobi pak može se vidjeti gdje se sve danas koristi kanabis i koliko je široka njegova upotreba. Postoji, što također možete vidjeti u muzeju, brend koji radi proizvode za mačke i pse od konoplje, poput hrane i vreća za spavanje. A izložen je i takozvani bioblok, koji se upotrebljava u građevini zbog svoje iznimne kvalitete. Konopljin blok vrhunski je izolator i traje godinama, a nije štetan za zdravlje te je prirodan – kaže Tvrtko Kračun.
Promjene u SAD-u
I nakon svega što se ondje može vidjeti i čuti, zasigurno će svakom posjetitelju na um pasti pitanje zašto je kanabis u većini svijeta danas tabu tema. Vlasnik muzeja objašnjava da se pažljivim čitanjem može doznati s edukativnih plakata da je 1910-ih godina, usred obilja poroka poput alkohola, prostitucije, kockanja i droge, kanabis tada strpan u isti "koš" s njima. Vlast u SAD-u, kao pokretač inicijative zabrane njezine upotrebe, donio je zakon kojim se obeshrabruje buduća upotreba.
– Danas se to polako mijenja. U Kaliforniji je, primjerice, legalizirana upotreba marihuane, kao i na Malti, a SAD razmišlja da se dozvoli na razini cijele federacije – govori Kračun.
Sve u svemu, metropola je dobila još jedan zanimljiv muzej, a na tragu toga, baš poput, primjerice, Muzeja iluzija i Muzeja prekinutih veza, Tvrtko Kračun kaže da bi ga volio franšizirati. Ako je prva stanica hrvatska prijestolnica, druga mu je talijanska, odnosno Rim, u kojem planira otvoriti još jedan Muzej kanabisa.
– Želja mi je i da jednog dana Beograd dobije svoj. Primarno jer su im zakoni mnogo stroži od naših. Ondje se, primjerice, zbog 0,2 grama marihuane završi odmah u zatvoru, dok se kod nas, usporedbe radi, dobije novčana kazna – kaže vlasnik novootvorenog muzeja.
