Htjeli to neki ili ne, pitanje konačnog rješenja statusa Kosova i njegova budućeg odnosa sa Srbijom definitivno ulazi u finalnu fazu. Govore to i aktivnosti međunarodne diplomacije, koja očigledno želi konačno zatvoriti ovaj problem, ali i čelnika Srbije i Kosova.
Tako je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio za 9. rujna obraćanje građanima u kojem će iznijeti stav Srbije o ovome iznimno osjetljivom i važnom pitanju za istočne susjede.
Heroj ili izdajica
U optjecaju su tri moguća rješenja: razgraničenje u okviru kojega bi Srbi u svojim enklavama dobili autonomiju, preseljenje stanovništva i razmjena teritorija u okviru koje bi sjever Kosova pripao Srbiji, a neke općine s juga Srbije Kosovu.
– Činjenica je da nema idealnog rješenja, nego samo manje lošeg rješenja. Kakva god odluka Beograda bude, Vučić i vladajući SNS dobit će na drugoj strani protivnike. Ako se postigne neki sporazum s Prištinom, Vučića će dio desničara proglasiti izdajnikom i novim Vukom Brankovićem, a ne treba onda zanemariti i moguće prosvjede koje bi mogle organizirati desničarske stranke i konzervativni dio Srpske pravoslavne crkve. Ako ne postigne sporazum, izdat će sve one kojima je 2012., kada je dolazio na vlast, obećao ulazak Srbije u eurointegracije, kaže direktor Centra za regionalizam i dopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov. Dodaje i kako je još nepoznato kakav će stav Vučić zauzeti 9. rujna i da u prilog tome idu i pomalo neočekivani stavovi međunarodne zajednice. Još do prije nekoliko tjedana vladao je čvrst stav kako nema novih promjena granica, da bi sada, kako kaže Popov, Washington i Berlin između redova ostavili i mogućnost novih promjena granica između Kosova i Srbije. Smatra kako nema straha od bilo kakvog domino-efekta u bližoj budućnosti u BiH ili Makedoniji.
– Na sve to međunarodna zajednica prilično će pripaziti. Uz to, BiH je i dalje neka vrsta međunarodnog protektorata u kojem o svim važnim pitanjima odlučuju najveće svjetske sile. Što će biti kasnije, to nitko ne zna – kazao je Popov. Sve to zbunjuje građane Srbije koji prije svega razmišljaju kako preživjeti. Sve to će se promijeniti nakon mogućeg raspisivanja referenduma o kosovskom pitanju za koji Popov kaže da je vrlo izgledan.
– Referendum je najdemokratičnije donošenje odluka o ovako velikom pitanju, a još važnije je da će Vučić moći reći da su građani odlučili. Treba vidjeti i kako će biti formulirano pitanje i kako bi referendum bio proveden s obzirom na ranija iskustva kad smo se uvjerili koliko su oni dobro sredstvo manipulacije – rekao je.
Utjecaj Crkve
Pri tome građane Srbije, kojima je pitanje Kosova vrlo emotivno, malo ili nitko ništa ne pita. Jedno ranije istraživanje kaže da 70 posto građana Srbije nije spremno odreći se Kosova, pa čak i pod cijenu neulaska u eurointegracije. Kakav god ishod razgovora bio, ne smije se zanemariti uloga SPC-a koji ima veliki utjecaj na građane. Novinarka s Kosova Tanja Lazarević kaže kako Srbi s Kosova prate svaku izjavu političara, ali i da su svjesni trenutka u kojem žive.
– Srbe s Kosova desetljećima nitko ništa nije pitao tako da mislim kako će to i sada tako biti. Kod tako velikih odluka građani su uvijek po strani. Sve ovo što se događa najviše pogađa običnog čovjeka koji ne zna što ga čeka sutra – rekla je Lazarević. I politički analitičar Ivan Čolović smatra da se građane neće puno pitati. Slikovito je to objasnio rekavši kako su vozači tijekom gužvi spremni potući se, a kada dođu novinari, uvijek kažu kako nije strašno.
– Kada želim čuti što misle građani, pogledam televiziju i vidim što govore političari, svećenici i drugi. Tu vidim i stav građana – kaže Čolović.
humano preseljenje je najbolje resenje... sve Albance u Albaniju