Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić (Most) nije u četvrtak otkrio stav Mosta o "sudbini" ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića, kojeg je Odbor za etiku u znanosti optužio za plagiranje, a to je opravdao nedostatkom svih potrebnih informacija.
"Dobit ćete stav, samo nas pustite nekoliko dana", odgovorio je Kovačić novinarima nakon sjednice Vlade, upitan kakav je stav Mosta o ministru Barišiću, odnosno treba li on podnijeti ostavku nakon odluke o plagiranju.
Kovačić tumači kako Most još nije razmatrao Barišićev slučaj te nema sve informacije da bi mogli donijeti stav. Ovo što znamo, znamo iz medija, dobit ćete stav, samo nas pustite nekoliko dana, rekao je Kovačić.
Inače, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju je 21. prosinca, povodom prijave četvorice znanstvenika koji su Barišića optužili za plagiranje više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora u jednom svojem članku, odlučio kako je ta prijava djelomično opravdana te utvrdio da je Barišić, ne navodeći izvore, preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera. Barišić je, pak, "neosnovano naknadno" stavljanje te prijave na dnevni red spomenutog Odbora ocijenio neetičnom zloporabom toga tijela u svrhu političkih obračuna.
U Vladi bez komentara na optužbe protiv Lalovca za obiteljsko nasilje
U Vladi nisu željeli komentirati novinarski upit treba li bivši SDP-ov ministar financija, sada saborski zastupnik i potpredsjednik SDP-a Boris Lalovac snositi političku odgovornost nakon što ga je supruga, od koje se razvodi, optužila za fizičko zlostavljanje.
"Ne mogu to komentirati, nemam informacije", kratko je novinarima izjavila potpredsjednica Vlade Martina Dalić.
Lalovca je supruga u televizijskoj emisiji optužila da ju je više puta tukao, čak i kad je išla na kemoterapiju, zbog čega ga je prijavila policiji. Lalovac je sve optužbe odbacio i nazvao ih "potpunim neistinama".
Vlada započela izradu Nacionalnog programa reformi za 2017.
Vlada je u održala prvi pripremni sastanak za izradu Nacionalnog programa reformi, čiji bi prvi nacrt, po riječima Martine Dalić, trebao biti dovršen do kraja siječnja.
Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, Dalić je podsjetila da Nacionalni program reformi, kao i Program konvergencije, sve članice EU-a moraju dostaviti do kraja travnja.
"S pripremama se krenulo ranije kako bismo bili spremni s reformskim prijedlozima dočekati i ocjenu EK nakon dubinskog snimanja, a koja se očekuje u veljači. Do sada je program reformi predstavljao odgovor na 'nalaz' EK, a sada Vlada kreće proaktivno, unaprijed se pripremajući", rekla je Dalić.
Jedna od najvažnijih i najsveobuhvatnijih reformi koja se mora provesti je reforma javne uprave, istaknuo je Ivan Kovačić.
Za njezinu provedbu Vlada je u prosincu donijela akcijski plan, koji je poslan na evaluaciju u EK i ukoliko dobije pozitivnu ocjenu, Hrvatskoj će na raspolaganju za njenu provedbu biti 900 milijuna kuna, naveo je.
Dio Nacionalnog programa reformi, po riječima ministra financija Zdravka Marića, bit će i strategija upravljanja javnim dugom. Taj će dokument, najavio je Marić, na dnevni red Vlade doći do kraja siječnja, a obuhvaćat će 'kalendar' dospijeća obveza i načine kako će se upravljati javnim dugom.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac je kazala da će u program ući i pojednostavljenje sustava povlačenja sredstava iz EU fondova. To bi trebalo dodatno ojačati korištenje fondova EU, izjavila je Žalac, ističući da je 2016. Hrvatska po prvi put bila "100 posto neto primateljica" sredstava iz Unije.
"Sve reformske mjere koje će biti predložene za krajnji cilj imaju osigurati snažnu potporu gospodarskom rastu te korištenje trenutnih povoljnih makroekonomskih kretanja za postizanje još snažnijeg gospodarskog rasta", zaključila je Dalić.
Nacionalni program reformi i Program konvergencije članice EU-a dužne su do kraja travnja poslati Europskoj komisiji, a na temelju njih će Komisija izraditi prijedlog preporuka, koje potom usvaja i Vijeće EU-a.
Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a Plan konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.
Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije. Njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU za državu članicu.
Glavno pitanje jest Tko stiti Lalovca , znamo svi "tko, pitanje dva je zasto i dokle?