Povjesničar dr. Neven Budak, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ne skriva oduševljenje nakon objave svog otkrića o Domaslavi, najstarijoj hrvatskoj kraljici, koje je ovih dana izašlo u javnost. Prema njemu, vladala je u prvoj polovici 10. stoljeća.
Dešifrirao fragmente
– Kako to ne bi bilo zanimljivo, kada nakon 120 godina imamo prvo otkriće imena još jedne hrvatske kraljice – rekao nam je prof. dr. Neven Budak. On je dešifrirao otkriće splitskog povjesničara umjetnosti Radoslava Bužančića, pročelnika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu, koji je natpise otkrio na fragmentima epigrafa oltarne pregrade crkve svetog Vida u Klisu i svoje je otkriće objavio u časopisu Prilozi za povijest umjetnosti.
– No, njegovo čitanje natpisa i datacija bilo je drukčije. Nije prepoznao da se u tome natpisu nalazi ime, jer su bila dva fragmenta. Ponudio sam čitanje za oba fragmenta zajedno i otkrili smo da je riječ o imenu – tumači nam dr. Budak.
A na fragmentima piše: “Ja ... kralj Hrvata, sin kralja ..., zajedno sa svojom (ženom ili majkom, veli dr. Budak) kraljicom Domaslavom naložio sam da se napravi ovo djelo.” Sve je to zapisano na zidinama crkve sv. Vida, koja je u svojoj povijesti bila i džamija, nakon što su Osmanlije osvojili Dalmatinsku zagoru. No poslije povlačenja Turaka, crkva se ponovno obnavlja, stoji na natpisu pronađenom u zidinama bivše džamije. Budući da crkva datira iz prve polovice 10. stoljeća, nama nepoznati vladar mogao bi biti Tomislav, Trpimir II., Krešimir I. ili Miroslav.
– Natpis je dao uklesati tadašnji hrvatski vladar koji je dao sagraditi crkvu. Međutim, njegovo ime i ime njegova oca nije pronađeno na ostacima. Očito su izgubljena njihova imena. Ostao je tek natpis da je riječ o kralju Hrvata ili Slavena – kaže dr. Budak, dodajući kako je najvjerojatnije riječ o “rex croatorum” (kralju Hrvata), jer natpis potječe iz 10. stoljeća. Također, nije jasno da li je ime Domaslave nosila majka ili supruga dotičnoga kralja, no i bez obzira na to, radi se o velikom otkriću jer se uspjelo doznati ime jedne vladarice iz toga doba. Domaslava bi, možda, mogla biti majka kralja Mihajla Krešimira, koji je vladao 949.-969., ili nekog njegova prethodnika, ali to su zasad samo pretpostavke.
Dodatni podatak
Za povjesničare ovo otkriće ne bi trebalo biti nimalo sporno, misli dr. Budak.
– Ono ne mijenja ništa u kronologiji i genealogiji vladarske dinastije, već je to dodatni podatak koji, doduše, ne možemo precizno datirati, ali možemo se nadati da ćemo otkriti i imena dvojice vladara koji se moraju spominjati. To bi bilo dragocjeno, jer bismo doznali mnogo o tome dijelu genealogije vladarske dinastije i njihovim odnosima – kaže dr. Budak.
cro.army,bas si pogodio komentar na ovu tenu,KAZNI SE.