ZAGREB - Zbog velikih hladnoća energetski je sustav u Hrvatskoj posljednjih nekoliko dana u dramatičnoj situaciji, i to toliko da nisu isključene ni stroge mjere koje bi na svojim leđima osjetili i građani. Na jučerašnjoj izvanrednoj konferenciji za novinare čelnici HEP-a i Ine tvrde da redukcija neće biti, ali priznaju da su problemi veliki i da ti golemi sustavi u ovom trenutku uvelike ovise o promjenama vremena.
- Moguće je snižavanje temperature grijanja stupanj ili dva, no većih potresa ne bi smjelo biti. Naravno, ako ne potraju hladnoće koje dosežu rekord u posljednjih pedesetak godina u Hrvatskoj - najvažnije je što je na jučerašnjoj izvanrednoj konferenciji za novinare rekao Mato Pažić, član Uprave HEP-a.
No, pod nadzorom HEP-a ne mogu biti nastavak hladnoće, osiguravanje potrebnih količina zamjenskoga goriva... Hrvatski potrošači ovih dana, pritisnuti hladnoćom, struju troše naveliko, a HEP i Ina muku muče s nabavljanjem energenata i radom elektrana. Točno 56 milijuna kilovatsati struje potrošeno je u petak - najviše ikad potrošeno u Hrvatskoj. U akumulacijama hidroelektrana ima nešto rezerve, no izgledi nisu baš sjajni ako ne padnu kiše. Tog istog petka uslijedile su i redukcije plina koji služi HEP-u kao gorivo u elektranama. Ina je poslala hitnu molbu HEP-u da smanji i isporuku struje, pa je ona doista smanjena ove subote. U Osijeku i Zagrebu isključene su plinske elektrane, a uvoz struje iz inozemstva porastao je na 30 posto cjelokupne potrošnje struje u Hrvatskoj. Na sreću, prema Pažićevim riječima, struja se kupuje po starim cijenama ugovorenima još prije, jer je u međuvremenu cijena skočila dvadeseterostruko!
Ozbiljno je i stanje s plinom, priznao je Darko Karačić iz Ine, potvrdivši da je uvoz smanjen od dva do četiri posto. Zbog niskih temperatura u cjevovodu se ne može postići normalan pritisak plina potreban za pokretanje elektrana. A Ina već godinama zbog niske cijene plina nema mogućnosti ulaganja u potrebna nova skladišta (jedno stoji oko 150 milijuna dolara) i dodatne cjevovode. Zbog dugova za plin, koji su dosegli već 100 milijuna kuna, Ina je zaprijetila svojim dužnicima rokom od desetak dana čekanja i, ne plate li dug, prekinut će im opskrbu.
Trenutačno su izvan pogona termoelektrana Plomin 1, TE (jedan blok) u Zagrebu i Jertovec koji služi za izvanredne potrebe, a TE Rijeka trebala bi sa svojih 300 megavata početi raditi danas. Dalekovodna je mreža pod punim opterećenjem. Isto je s uvozom potrebne struje, koji je danas na razini od 900 megavata, a granica je tisuću megavata.
No, što će se dogoditi ako zaredaju hladni dani ili, primjerice, TE Sisak, koja je stara tridesetak godina, prestane raditi? Odgovore na ta pitanja teško je dobiti, no da Hrvatska prolazi kroz energetsku krizu, koju, na sreću, još ne osjećaju potrošači, sasvim je sigurno. Ne izdrži li elektroenergetski sustav niske temperature i ne padne li usto kiša, s redukcijama plina bit će svima teško.
Zdravko Cesar
