1. U saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, koja iznosi 3400 kuna neto i prima je oko 52 tisuće radnika, Katarina Peović kazala je da minimalna plaća iznosi samo 25% dostojanstvene plaće, što znači da je ona protuustavna i neljudska. Slažete li se?
Mogu se složiti u tolikoj mjeri što je to doista premala plaća za dostojno življenje. I to, nažalost, znaju svi oni koji od te plaće pokušavaju živjeti.
2. Kolika bi, po vašem mišljenju, trebala biti minimalna plaća?
U našim projekcijama mjesečnog troška u tročlanom kućanstvu mi u NHS-u baratamo brojkom između 10.500 i 10.600 kuna. Jasno je da, ako su i dvije minimalne plaće u obitelji, obje po 3400 kuna, tu nema dostojnog života, što ne znači da ljudi ipak ne žive od tako malih primanja. Ali takav život počiva na ogromnim odricanjima. A kada je riječ o prehrani, onda je sigurno riječ o nezdravoj prehrani, onoj koja zasiti, a nerijetko čak ni to. Stav je Europske konfederacije sindikata i hrvatskih sindikata udruženih u EKS da minimalna plaća ne bi smjela iznositi manje od 50% prosječne plaće, odnosno 60% medijalne. I tu negdje se kreće taj prag dostojanstva za koji je evidentno da je izrazito skroman. Mi iz NHS-a godinama upozoravamo na siromaštvo građana. U Hrvatskoj nešto više od 27% mjesečnog troška u kućanstvu otpada na trošak hrane, dok je to u razvijenijim europskim zemljama između pet i osam posto, a prosjek Europe kreće se između 11 i 15%. Kako je hrana najizdašniji trošak, a da su primanja kako plaće tako i mirovine izrazito mala i ne mogu dostojno odgovoriti na skupoću života, tako se sva druga poskupljenja “krpaju” povlačenjem novca namijenjenog prehrani da bi se pokrilo neke druge troškove. To onda znači kupovati nezdravo, na akcijama, često i hranu sumnjive kvalitete ili pri isteku roka trajanja, što izaziva posljedice po zdravlje, a onda i povećanje troškova zdravstvenog sustava, slabiji imunitet i podložnost pobolijevanju.
3 Ako radnici u jednoj zemlji moraju živjeti od 3400 kuna mjesečno, čija je to sramota?
To je pitanje srama svih političkih elita koje djeluju u zemlji, a onda jednako tako i poslodavaca, neovisno jesu li hrvatski ili strani. No oni su jedni i drugi međusobno gotovo uvijek “ruku pod ruku”, pa i onda kad se vlasti služe retorikom u kojoj su socijalno poželjne poruke, ali se ipak pritom nastoje ne zamjeriti poslodavačkim krugovima.
VIDEO: Hrvatska konačno ukida biljege, suludu birokratsku stvar: Evo koja pravila sad vrijede.
Ali zato političari imaju veliku plaću.