Monetarni imperij uzvraća udarac kriptovalutama. Poljska centralna banka priznala je da je potajno plaćala medijsku kampanju za ocrnjivanje kriptovaluta, otkrio je prošlog četvrtka portal money.pl. U prosincu prošle godine sa 91.000 zlota (27.000 eura) Narodowy Bank Polski financirao je izradu propagandnog videa o mladiću koji je svu svoju štednju investirao u kriptovalutu i potom sve izgubio, koji se prikazuje na YouTubeu i Facebooku.
Istodobno, nakon što je predsjednik Nicolas Maduro objavio da Venezuela u ožujku lansira novu kriptovalutu petro, Poljska je, uz Dansku, Norvešku i Kanadu, među prvima pristala Venezueli za tu virtualnu valutu prodati hranu i lijekove. Hrvatska narodna banka 9. veljače ove godine krenula je u ofenzivu na kriptovalute na vlastitim internetskim stranicama. Ali, nije joj lako. Koristi se istom formulacijom kao i gotovo sve druge centralne banke na svijetu pa upozorava hrvatske građane da kriptosi “jesu valute, ali nisu novac”. Virtualne valute jesu “digitalni prikaz vrijednosti”, ali istodobno “nisu mjerilo vrijednosti” i “nejasna je njihova pozadinska vrijednost”. Također, “nisu sredstvo razmjene” jer je “njihova upotreba zasad iznimno mala”. I sve je to barem donekle točno, ali jako se brzo mijenja i pred našim očima brzo postaje netočno. Da virtualne valute “nisu sredstvo razmjene” sigurno ne bi složio nogometaš Omer Faruk Kiroglu koji je 30. siječnja pristao prijeći u turski nogometni klub Harunustaspor za nagradu od 0,0524 bitcoina. Možda je to još uvijek više želja za privlačenjem pažnje nego uobičajeno plaćanje, no svjetsko tržište samo bitcoina već je dosegnulo tržišnu vrijednost najveće kineske banke Bank of China, a tržište svih kriptovaluta veće je od vrijednosti najveće američke banke JPMorgan Chase (izvor HowMuch.com). Pa zašto onda centralne i poslovne banke vode propagandne kampanje protiv virtualnih valuta?
“Vjerojatno zato što se osjećaju ugrožene”, smatra portal ZeroHedge (19. veljače). “Uspon kriptovaluta nastavlja se nezadrživo, unatoč nastojanjima nekih od najmoćnijih vlada na svijetu, i premda je taj koncept još u ranoj fazi, on ima potencijala da prodrma sustav fiat novca koji zastarijeva.” To da virtualne valute “nemaju jasnu pozadinsku vrijednost” jer “njihova ponuda ne ovisi ni o kakvim gospodarskim potrebama” najozbiljnija je zamjerka kriptovalutama (premda bi se o “pozadinskoj” ili intrinzičnoj vrijednosti fiat novca dalo raspravljati: Silvio Gesell nazvao ju je “halucinacijom”, a Karl Marx “fantomom”). No, i to se brzo mijenja. Prestižni američki Massachusetts Institute of Technology – MIT razvija digitalnu valutu “za masovne transakcije i temeljenu na blockchain tehnologiji”, ali “vezanu sidrom (kao što je kuna za euro) za košaricu realne imovine kao što su žitarice, energija ili mineralne sirovine” (Scientific American od siječnja). Hrvatskoj narodnoj i drugim centralnim bankama bilo bi puno pametnije da se u taj proces uključe, umjesto da se prema njemu odnose kao monetarni luditi.
