Krovne liječničke organizacije poručile su u četvrtak da nacrt izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti ne donosi rješenja za ključne probleme organizacije hrvatskog javnog zdravstvenog sustava i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu za građane kao primarni cilj.
Stav je to Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog sindikata, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine, Hrvatske udruga bolničkih liječnika, Društva nastavnika opće/obiteljske medicine te Hrvatskog društva obiteljskih doktora, koji su se referirali na izmjene koje je resorni ministar Vili Beroš predstavio stručnoj javnosti i medijima.
Hrvatski liječnici, temeljni nositelji zdravstvene zaštite, su oni koji će morati provoditi u djelo sve promjene koje zakon donosi. Stoga smatraju da se jedan od ključnih zakona u zdravstvu ne može donositi bez uvažavanja stavova struke. Javna rasprava, a očekuje se da će Ministarstvo zdravstva uskoro uputiti zakon na javno savjetovanje, obično rezultira odbacivanjem većine primjedbi i služi ispunjenju forme, a ne stvarnom postizanju suglasja s medicinskom strukom, ističu u priopćenju.
Liječničke organizacije smatraju da je prijedlog da država preuzme vlasništvo i upravljanje nad bolnicama korak u dobrom smjeru, kao ključan alat za provedbu ranije definiranih reformskih aktivnosti, a ne isključivo kao alat političkog kadroviranja.
Protive se zabrani dvojnog rada jer bi to, između ostalog, rezultiralo odlaskom vrhunskih liječnika iz javnog zdravstva. Upozoravaju da problem premalog broja liječnika najviše pogađa primarnu zdravstvenu zaštitu. Liječničke udruge su čvrstog stava da sve mjere koje propisuje novi zakon moraju omogućiti ostvarenje jednog cilja, a to je definiranje takvog organizacijskog modela koji će privući i zadržati nove liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tako je osnažiti. Jačanje PZZ-a imalo bi brojne koristi i za bolnički te ostali zdravstveni sustav naglašavaju i dodaju da nije moguće reformirati bolnice bez osnaživanja PZZ-a, što nacrt ne omogućava. Drže da predložena rješenja u nacrtu zakona, nažalost, idu u suprotnom smjeru te će rezultirati daljnjim povećanjem kadrovskog deficita i još manjim interesom mladih liječnika za rad u primarnom zdravstvu.
Smanjenje broja domova zdravlja na maksimalno jedan dom zdravlja u jednoj županiji dobra je odluka, smatraju liječnici.
Organizacija hitne medicine, pak, iziskuje cjelovitu reformu tog segmenta sustava koju ovaj nacrt zakona, nažalost, ne predviđa, upozoravaju, uz ostalo, u priopćenju.
