Voćarstvo

Kruška nashi ublažava čak i učinak alkohola

'13.09.2010. Ludberg, Sonja i Borivoj Djindjic prije tri godine zasadili su vocnjak s Azijskim kruskama i ove godine dobili prve plodove Photo: Marko Jurinec'
'Marko Jurinec/PIXSELL'
22.09.2010.
u 16:45

– Nashi stoji tri puta više nego viljemovka, a u Hrvatskoj nije ni u registru – kažu Sonja i Borivoj Đinđić

Obitelj Đinđić iz Ludbrega prije nekoliko je godina na nekom sajmu naišla na pomalo neobično voće, azijsku krušku nashi. Kako uvijek traže nešto novo, i za nju su se zainteresirali, pa su ih "za probu" nekoliko posadili u svojeme dvorištu. Danas imaju 350 stabala i jedini su veći proizvođači toga voća u regiji.

- Vidjeli smo da ta kruška uspijeva u ovom podneblju, vrlo je ukusna i ne treba je prskati, nema ni standardnih nametnika, pa smo se, na inicijativu kćeri, odlučili za veću proizvodnju - kažu Sonja i Borivoj Đinđić.

Nema baš mnogo štiva o uzgoju te kruške, pa su se na internetu malo bolje s njom upoznali. Njezini su plodovi slični jabukama, boje su smećkaste do zlatnožute, s iznimkom japanske vrste nashija, koja je žutozelena. Na plodovima su i točkice, a meso je sočno, prhko i aromatično.

– Nashi vrlo povoljno djeluje na ljudski organizam jer ubrzava izlučivanje vode i smanjuje količinu otrovnih tvari u tijelu te, što je posebno zanimljivo, ublažava učinak alkohola – kažu Đinđići. U proizvodnju ulažu isključivo svoj novac. Za krušku nashi, naime, u Hrvatskoj nema poticaja, jer nije uvedena u registar. Vani je pak iznimno cijenjena.

- Nashi stoji tri puta više nego viljemovka, a kod nas praktično nema vrijednost jer za nju nitko nije čuo i ne zna što je. U Sloveniji je vrlo poznata, sadnica ondje stoji između 10 i 12 eura. U inozemstvu se prodaje po komadu, jedna kruška stoji 2,5 eura, a u Švicarskoj za nju daju i pet franaka - kaže B. Đinđić. Budući da je ove godine prvi put rodila, svoj su proizvod predstavili na Ludbreškom sejmu. I sve su prodali.

- Tržište još nemamo, no nadam se da ćemo iduće godine naći svoje mjesto na zagrebačkim tržnicama te na varaždinskoj tržnici. Bilo bi dobro i da na moru nešto uspijemo jer to voće može dugo stajati. Htjeli bismo da se prodaje zrelo. Veliki lanci znaju ga uvesti oko Božića i kušali smo i te kruške, koje su stajale u hladnjači, ali nisu imale ni mirisa ni okusa. Zato su zrele najbolje. Ne zovu ih uzalud voće bogova i piće na peteljci – rekli su Đinđići.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije