Prema izvješću jedne od vodećih britanskih konzultantskih tvrtki Cambridge Econometrics, napravljenom za Europsku komisiju, u sljedećih bi sedam godina moglo nastati 700 tisuća novih radnih mjesta u EU-u zahvaljujući – kružnom gospodarstvu. Učinke kružnog gospodarstva na tržište rada izračunali su tako što su u obzir uzeli izravne, neizravne i inducirane utjecaje održivih aktivnosti na ekonomiju svih članica EU-a. U analizi su se fokusirali na pet ključnih sektora za kružno gospodarstvo: hranu, građevinarstvo, motorna vozila, gospodarenje otpadom te električnu i elektroničku oprema.
Ovo izvješće potvrđuje značenje kružnog gospodarstva, nove ekonomske paradigme kojoj je u cilju smanjiti onečišćenje okoliša i količinu otpada, produljiti životni ciklus proizvoda te omogućiti široku razmjenu fizičkih i prirodnih resursa. Osim što donosi nove poslove i korektne uvjete rada, osigurava i količinu resursa kojima se koristimo unutar granica resursa koje uistinu posjedujemo. Naime, ako nastavimo jednakim tempom, do 2050. godine koristit ćemo se (ne)dostupnim resursima kao da imamo na raspolaganju tri planeta Zemlje, a ne samo jedan. Zato je pravilno zbrinjavanje i recikliranje ključno kako bismo pomogli i okolišu i sebi.
U Hrvatskoj trenutačno, prema najnovijem istraživanju Hrvatskog Telekoma provedenom povodom lansiranja platforme Poziv koji ne propuštaš, ima približno pet milijuna starih mobitela u ladicama koji čekaju da ih se pravilno zbrine, a čak je do 80% materijala u njima moguće reciklirati ili iznova upotrijebiti! Prema procjenama stručnjaka WEEE, u prošloj je godini u svijetu odbačeno približno 5,3 milijardi mobitela. Ako je prosječna debljina mobitela devet mm, kada bi se svi ti mobiteli posložili jedan na drugi,nastao bi toranj visok 50 tisuća km! A to predstavlja jednu osminu puta do Mjeseca!
Količine elektroničkog otpada najbrže su rastuće količine otpada u svijetu, s godišnjom stopom rasta od tri do pet posto, a samo 17,4% elektroničkog otpada pravilno je zbrinuto, obrađeno i reciklirano. Za svaku pravilno zbrinutu i recikliranu tonu elektroničkog otpada izbjegava se emisija približno dvije tone ugljičnog dioksida. Zato pregledaj ladice, izvuci stare mobitele, tablete, punjače i donesi u T-Centre Hrvatskog Telekoma koji će osigurati da ih se pravilno zbrine. Odazovi se na poziv, donesi stare uređaje – tebi oni više nisu korisni, a njihovo je zbrinjavanje odgovorna i korisna odluka jer doprinosi zaštiti okoliša i omogućava kružno gospodarstvo.
Zašto bi trebao biti dijelom kružnog gospodarstva?
1. Omogućavaš tehnološku budućnost
Europska komisija svake tri godine objavljuje popis kritičkih sirovina za EU. To su sirovine najveće gospodarske važnosti kojima prijeti velika opasnost od nestašice. Posljednji se popis sastoji od 31 kritičke sirovine, od kojih se 22 koriste za proizvodnju elektronike, navodi se u izvješću. U jednom se mobitelu mogu pronaći 62 različita kemijska elementa, od kojih se mnogi mogu ponovno iskoristiti. Ono što mobitele čini 'pametnima' rijetki su zemljani metali: od njih 17 čak ih se 16 može pronaći u mobitelima. Svi se nalaze na popisu kritičkih sirovina. Prošli i sadašnji modeli iskorištavanja resursa doveli su do visoke razine onečišćenja i iscrpljivanja prirodnih resursa. Taj bi trend trebali promijeniti Plan za resursno učinkovitu Europu i Paket za kružno gospodarstvo, zahvaljujući kojima bi gospodarstvo EU-a do 2050. godine trebalo postati održivo.
'Vraćanjem sirovina zarobljenih u elektroničkom otpadu omogućavamo tehnološki razvoj u budućnosti. Sirovine su ograničene; onima koji ostaju iza nas i našoj djeci nećemo ostaviti mnogo mogućnosti za razvoj nastavimo li s istom stopom potrošnje. Recimo, indija, koji se nalazi u svakom LCD ekranu, EU gotovo pa nema. Stoga je bitno odazvati se na poziv jer se u našim starim uređajima kriju resursi koji su važni za budućnost', istaknula je Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom i profesorica na Geotehničkom fakultetu.
2. Sprječavaš prekomjerno korištenje prirodnih resursa
Zbrinjavanjem, a zatim i recikliranjem, vraćamo u opticaj sirovine i izbjegavamo prekomjerno korištenje prirodnim resursima. 'Recikliranjem starih mobitela smanjuje se pritisak na okoliš koje bi izazvalo rudarenje metala iz njihovih prirodnih ležišta', kaže Ivana Presečki s Geotehničkog fakulteta, studija Inženjerstvo okoliša, a Zvonimir Majić, načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dodaje: 'Na svjetskoj se razini godišnje za izradu mobitela potroši 44 tone zlata, 455 tona srebra i 16381 tona bakra. Sve su to bitni resursi koje je nužno reciklirati i vratiti u opticaj.'
3. Usporavaš klimatske promjene
'Recikliranjem elektroničkog otpada štedimo resurse kroz kružno gospodarstvo, a korištenjem recikliranih resursa izravno utječemo na usporavanje klimatskih promjena', kaže Anić Vučinić i dodaje: 'Uzimajući u obzir emisije CO2 od eksploatiranja sirovina pa sve do transporta i proizvodnje, emisije CO2 u slučaju recikliranja, a zatim i korištenja reciklirane sirovine mogu biti značajno manje'. Naprimjer, izvlačenjem plemenitih metala iz odbačene elektronike proizvodi se 80% manje emisije ugljičnog dioksida od vađenja zlata ravno iz zemlje. Prema istraživanju World Economic Foruma iz 2019. godine, reciklirani su metali iz elektroničkog otpada dva do deset puta energetski učinkovitiji od metala koji su rastaljeni iz prethodno nerabljene rude. Za svaku pravilno zbrinutu i recikliranu tonu elektroničkog otpada izbjegava se emisija od približno dvije tone ugljičnog dioksida. Samo smo 2019. godine korištenjem recikliranog željeza, aluminija i bakra uštedjeli 15 milijuna metričkih tona CO2 jer nije bilo potrebe za ekstrakcijom tih materijala iz zemlje, navodi se u izvješću Instituta za istraživanje i trening Ujedinjenih naroda.
4. Sudjeluješ u stvaranju novih radnih mjesta
Prelaskom na kružno gospodarstvo otvaraju se i nova radna mjesta. 'Recikliranje mobitela ima i niz ekonomskih koristi i može pomoći u poticanju gospodarstva, posebno u sektoru obrade elektroničkog otpada. Ovaj sektor može pružiti nove poslovne prilike i stvoriti nova radna mjesta, stoga je bitno odazvati se na poziv', kaže Presečki. Prema Europskoj komisiji, od 2012. do 2018. godine povećao se broj radnih mjesta povezanih s kružnim gospodarstvom za pet posto i sada ima gotovo četiri milijuna takvih poslova. Cambridge Econometrics procjenjuje da se primjenom načela kružnoga gospodarstva do 2030. godine može ostvariti povećanje BDP-a EU-a od 0,5%, čime bi se stvorilo približno 700 tisuća novih radnih mjesta u pet sektora. Izračunali su i kako bi kroz primjenu načela kružnog gospodarstva u Hrvatskoj BDP mogao porasti za 0,3% do 2030. godine.
5. Kako odmah danas možeš postati dijelom kružnog gospodarstva?
Pronađi svoj stari mobitel kojim se više ne koristiš i zbrini ga u tebi najbližem T-Centru. Zbrinuti se mogu i ostali elektronički uređaji, poput tableta, rutera, fiksnih telefona, punjača, prijenosnih punjača, vanjskih baterija, kablova, laptopa te različitih tzv. wearables uređaja, kao što su satovi, narukvice i slušalice. Ovisno o stanju, tvoj će stari uređaj djelatnici Hrvatskog Telekoma ili predati u ruke certificiranim institucijama za recikliranje ili partneru za ponovno upotrebu. 'Način na koji će se mobiteli ponovno upotrebljavati ovisi o njihovu stanju. Ako je mobitel u potpunosti ispravan, partner Hrvatskog Telekoma ga ponovno prodaje po znatno nižoj cijeni i za njega izdaje garanciju. Ukoliko su mobiteli u nešto lošijem stanju, mijenjaju mu se dijelovi te se oni ponovno prodaju na tržištima gdje kupci imaju manju kupovnu moć, poput nekih afričkih ili azijskih država. Na taj način osiguravamo da se što više uređaja ponovno koristi', objasnio je Mario Vukušić, direktor Odjela za upravljanje uređajima u Hrvatskom Telekomu te dodao: 'Zato, odazovite se na poziv jer mobiteli sadrže niz vrijednih materijala i metala koji bi se mogli iskoristiti sada i danas te tako smanjiti opterećenje planeta jer ekstrakcija metala iz rudnika zahtijeva ogromne količine struje, vode, naftne i radne snage. Zemlja će vam biti zahvalna, a vi se samo trebate riješiti nečega što vam kod kuće skuplja prašinu.'
Omiljene hrvatske zelene TikTokerice: Javite se na ovaj poziv i pomozite planetu
'Nema apsolutno nikakve koristi od toga da stari mobitel držimo u ladici. To ne donosi ništa dobro ni okolišu ni ljudima. Budućnosti nema bez održivosti, a održivosti nema bez nas. Zato, javite se na ovaj poziv i pomozite planetu', poručuju Nina Skočak i Marina Matijević, sasvim drugačije TikTok influencerice koje na popularnoj platformi pokazuju koliko je važan održiv način života. Prati ih više od 185 tisuća ljudi, a obje su dio popularnog GreenTok trenda na TikToku, gdje postovi s temama #EcoFriendly, #Sustainability, #Recycle i #ZeroWaste imaju više od 17 milijardi pregleda.
Nina Skočak diplomirala je na dvama fakultetima, studirala u trima europskim zemljama i stažirala u Europskom parlamentu. Trenutačno radi u jednom savjetodavnom znanstvenom tijelu Europske komisije, a uz to snima svoj ekološki podcast za Friedrich Ebert Stiftung; svakodnevne crtice iz svog života i dalje dijeli na društvenim mrežama. Marina Matijević, ekološki osviještena komunikologinja, pokrenula je incijativu 'Ja bolji građanin', koju prati više od 25 tisuća ljudi na Instagramu i TikToku.
• Kako pravilno zbrinuti stari mobitel?
Nina: Definitivno ne u običan otpad, već na mjesto za zbrinjavanje elektroničkog otpada. Kutije za zbrinjavanje nekorištenog elektroničkog otpada nalaze se, između ostalog, i u svakom najbližem T-Centru. Poražavajuća je brojka koja pokazuje da svaki deseti građanin Hrvatske stari mobitel baca u obično smeće.
Marina: Ako je mobitel još uvijek funkcionalan, ja bih prvo savjetovala da mu produžite vijek trajanja. Prodajte, poklonite, proslijedite! Ako je to mobitel koji je za otpis, tu situacija postaje malo kompliciranija. Kako bi se smanjio utjecaj otpadnih mobilnih uređaja na okoliš, svoje stare mobilne uređaje odložite u posebne kontejnere za recikliranje u reciklažnim dvorištima. Stare uređaje možete odnijeti i u T-Centar u kojem će se djelatnici pobrinuti da ih se pravilno zbrine.
• Koje su dobrobiti zbrinjavanja starog mobitela?
Nina: Elektronički otpad i baterije mogu biti itekako toksične po okoliš i njih je iznimno bitno pravilno odložiti. Ako se stari mobilni uređaji odlažu na divljim odlagalištima, opasne tvari koje se nalaze u samim uređajima mogu ući u tlo, zrak i vodu, uzrokujući ozbiljne probleme u ekosustavima. A dobrobiti od toga da mobitel stoji u ladici apsolutno nema.
Marina: Dodala bih to da dosadašnji način postupanja s elektroničkim otpadom ima i negativan ekonomski učinak, osim što predstavlja rizik za zdravlje ljudi i okoliš. Elektronički proizvodi sadrže niz oskudnih, vrijednih resursa koji su također neophodni za zadovoljavanje naših budućih potreba za proizvodima. Ti vrijedni materijali poput aluminija, bakra i srebra mogu se reciklirati i ponovno upotrijebiti.
• Kako vi živite GreenTok?
Nina: Ja pokušavam provući upcycling kroz sve sfere svog života. Od odjeće, namještaja do elektronike. To mi je jako bitno i želim imati što manji štetni otisak. Čak i ne vozim auto, nego se isključivo služim javnim prijevozom i pokušavam izbjegavati avione.
Marina: Moj život je zeleni lifestyle… Ja sam baš zeleni influencer, a vjerujte, na ovim nas je područjima zaista malo. No, svijest se budi, to vidim i po pregledima na društvenim mrežama. Na svojim Instagram i TikTok kanalima dijelim brojne savjete kako smanjiti otpad i uštediti energiju. Mnogi su zgranuti kada podijelim video u kojem se vidi kako ljudi sav svoj elektronički otpad ostavljaju pored kontejnera jer uopće nemaju na umu da su oni taj proizvod kupili i da su oni odgovorni i za otpad koji nastane. Dakle, treba mijenjati svijest edukacijom. Edukacija je ključ svega! Visoka razina neinformiranosti građana o cjelovitoj održivosti i vlastitoj ulozi u tome dovodi do toga da se ne uključujemo u onolikoj mjeri koliko bismo trebali. Taj je stav prvo što trebamo mijenjati. Sve društvene skupine pod hitno trebaju početi raditi na promjeni jer održivost je rješenje za bolje društvo u cjelini.
Prilog je napravljen u produkciji Večernjeg lista i Hrvatskog Telekoma, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia
