Europa nam nije potrebna! Ante Gotovina neka se ne preda! S takvim je stavovima ovih dana u javnosti nastupio medijski razglašeni svećenik vlč. Zlatko Sudac te zbunio i vjernike i sve druge, jer su se ljudi počeli propitkivati koji je zapravo stav Katoličke crkve u Hrvatskoj prema EU.
Pomiješali su se lončići, pa je ispalo kao da on govori uime Crkve, jer je naglasio da je za svoj istup dobio dozvolu. Činjenica je, međutim, da vlč. Sudac ne predstavlja službenu Crkvu, a i da o politici nema baš nekog pojma. Štoviše, u javnim je istupima čak pokazao da baš najbolje nije upućen ni u crkveni nauk, primjerice, o umjetnoj oplodnji.
Dozvolu za javni istup dobio je kako bi obrazložio kada je i zašto Gotovina bio kod njega u Betaniji, s obzirom na to da je javno izjavio da je kod njega bio prije dvije godine.
No, podliježući emocijama i sugestivnim pitanjima, a i pod dojmom niza svojih razgovora s braniteljima, Sudac je izrekao puno više. Tako je kazao da se boji da će našim ulaskom u EU biti ozakonjeni pobačaj i istospolni brakovi. I u tome je pokazao potpuno neznanje jer Hrvatska u pogledu toga i sličnih pitanja ima već puno liberalnije propise nego neke druge zemlje EU.
Podrška putu u EU
Iako su stavovi pojedinih (nad)biskupa poznati, prije svega kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa Ivana Devčića i biskupa Mile Bogovića, pokušali smo u ovoj najnovijoj situaciji dobiti odgovore na to od devet (nad)biskupa.
Neki su se ispričali zauzetošću, odsutnošću ili bojazni zbog preškakljivih pitanja, neki se uopće nisu javili, a odgovorio nam je samo dubrovački biskup Želimir Puljić.
Činjenica je da Crkva u Hrvatskoj bezrezervno podržava Hrvatsku na putu u EU, i u tome nema među biskupima mimoilaženja. Ali postoji, kako je nedavno kazao biskup Bogović, razlika "metodološke naravi, tj. na koji način formalizirati to priključenje".
Drugim riječima, koliko bi Hrvatska trebala popustiti u odnosu na zahtjeve EU i Haaškoga suda, a koliko bi sama trebala učiniti na tome putu, i je li naše priključenje bezuvjetno ili bismo i mi trebali postaviti neke uvjete EU.
No, tome se i ne treba čuditi jer Crkva nije politička stranka koja ima jedinstveno mišljenje o svemu. Crkva je skup pojedinaca vjernika koji pripadaju različitim političkim opcijama, od lijevih do desnih, pa i ne treba očekivati da će svi isto misliti.
Biskup Puljić nam je tako naglasio kako ga pomalo ljuti terminologija "ulaska u Europu".
Mi smo već 13 stoljeća aktivni stvaratelji Europe. A u određenom povijesnom razdoblju bili smo i njezini branitelji. Tada smo zbog povijesnih zasluga dobili i časni naziv "predziđe kršćanstva". Stoga pred dilemom žuriti se ili čekati s ulaskom, odgovorio bih potrebitom jasnoćom na neka pitanja o odnosu prema Europi.
Kakvu to Europu želimo graditi? Koji su njezini obrisi i korijeni? Je li ta Europa, u koju ulazimo, neka "nova tvorevina istoznačnih odlika" koja ne poznaje i ne prihvaća posebnosti krajeva, mentaliteta i naroda?
To su samo neka temeljna pitanja, čija mi je jasnoća u ovom povijesnom trenutku neobično važna kazao je mons. Puljić i dodao kako je pokojni kardinal Franjo Kuharić u tom kontekstu znao našim političarima savjetovati neka se ni pred kim ne klanjaju i ne daju ucjenjivati.
Vatikan za agresivniji pristup
S druge strane, neki bivši Kuharićevi suradnici sigurni su da bi on danas rekao kako se Gotovina mora predati Haaškome sudu i ondje dokazati svoju nevinost.
Usto, svi ti pomalo protueuropski stavovi koji dolaze od pojedinih domaćih crkvenih ljudi, kao što je to izrekao vlč. Sudac, u potpunoj su suprotnosti s onime što zagovaraju papa Ivan Pavao II. i Sveta Stolica. Papa je, naime, na aerodromu na Krku, prilikom trećeg dolaska u Hrvatsku u lipnju 2003., bezrezervno podržao naše što skorije gospodarsko i političko učlanjenje u veliku obitelj europskih naroda, a ne kulturno i civilizacijsko jer smo mi u tom smislu oduvijek dio Europe.
Vatikanska diplomacija, naglasio je jednom nadbiskup Devčić, otvoreno podupire hrvatska nastojanja prema EU, štoviše, potiče nas na odvažniji i "agresivniji" pristup, jer je uvjerena da smo neopravdano zaostali za zemljama koje su u EU ušle u zadnjem proširenju.
Stoga u ovoj pomalo histeričnoj i šizofrenoj situaciji, koja vlada u Hrvatskoj, i te kako bi pojedini crkveni ljudi trebali dobro vagati svoje riječi i narodu, vjernicima pomoći, a ne dovoditi ih u još veću zabludu.
Josip Bozanić
"Naše približavanje europskom zajedništvu ne smije upasti u igru političkih nadmetanja. Tu se radi o nacionalnom dobru i o našoj budućnosti, a osobito o budućnosti naše djece i mladih. Znamo da u EU nije sve idealno, ali izvan tog prostora ostaje siva, slabo zaštićena zona... Alternativa je vagon u kojem ostaje tzv. zapadni Balkan. A Hrvatska u EU može pomoći i u bržoj integraciji svojih susjeda.
Želimir Puljić
"Nama koji smo iskusili na vlastitoj koži propale eksperimente stvaranja jednog novog društva bratstva i jedinstva... ova ideologija globalizirane Europe izgleda u nekim postavkama podudarna i slična. U svakom slučaju, nije odveć jasna. Stoga, nisam za bezglavu jurnjavu i bezuvjetno učlanjenje. Koga su zmije klale, i guštera se boji, kaže narodna mudrost. To nikako ne znači euroskepticizam.
