Generacija koja će medicinu diplomirati 2019. godine mogla bi biti prva koja neće proći pripravnički staž, već odmah početi raditi kao specijalizanti. Studenti su se pobunili na vrijeme i poručuju: koji bi pacijent želio da ga pregledava doktor bez dana staža?!
Staž traje pet mjeseci, prije je trajao godinu dana i za to vrijeme pod mentorstvom iskusnih liječnika mladi stječu praktična znanja i vještine na različitim bolničkim odjelima, što znatno doprinosi njihovu budućem radu s pacijentima. Po novome, odmah bi nakon diplomiranja krenuli na specijalizaciju, što se obrazlaže Direktivom EU koju je Hrvatska dogovorila u pretpristupnim pregovorima. Ta se direktiva počinje primjenjivati s generacijom koja je medicinski fakultet upisala 2013. godine, međutim, ona ne isključuje staž, već propisuje da se zvanje doktora medicine priznaje kao kvalifikacija za licenciju u cijeloj Europi. Da je tako, dokazuje i činjenica da većina europskih zemalja provodi pripravnički staž za liječnike.
Rad pod mentorstvom
Primjerice, Austrija ima trogodišnji tzv. turnus koji se obavlja u Sveučilišnoj bolnici, u kojoj se stažisti rotiraju na internoj (12 mjeseci), kirurgiji (3 mjeseca), ginekologiji (6 mjeseci), pedijatriji (5 mjeseci), ORL i dermatovenerologija (po dva mjeseca). Nakon toga dobiju licenciju za samostalan rad i mogu raditi kao obiteljski liječnik ili ići na specijalizaciju. U Njemačkoj taj period traje godinu i pol i tijekom njega se mora odslušati barem osam tečajeva trajne medicinske edukacije, nakon čega se polaže ispit za licenciju. Švedska traži 21 mjesec staža, po šest mjeseci interne, kirurgije i obiteljske medicine te tri mjeseca psihijatrije, a Danska 18 mjeseci – po šest mjeseci kirurgije, interne i obiteljske.
– Apsolutno smo za staž, ne zato što fakulteti nisu dobri, već zato što svi nemaju dovoljno praktične nastave. Na stažu je druga razina odgovornosti od one kad si student i razvijaju se praktične vještine. Nije isto imati staž i odmah raditi kao specijalizant jer kao stažist morate raditi pod mentorstvom, a kao specijalizant se osobno predstavljate pacijentu – govori dr. Danko Relić iz Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu. U anketi koju su na medicinskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Osijeku proveli studentski zborovi, 90 posto studenata izjasnilo se da želi staž, a na pitanje koliko se smatraju sposobnima za rad u hitnoj službi ili obiteljskoj medicini, 70 posto ih se ocijenilo najnižim ocjenama. Štoviše, od onih za staž, najviše se studenata izjasnilo da bi trebao trajati godinu dana, ističe Kristian Dominik Rudež iz Studentskog zbora zagrebačkog MEF-a.
Novca ima
Podupire ih i Liječnička komora.
– Evidentno je da u Hrvatskoj liječnici tijekom studija medicine ne ovladaju potrebnim vještinama u mjeri koja bi im dala sigurnost i sposobnost samostalnog stručnog rada. Upravo im je zato potrebno da se u određenom periodu organizira dodatno, stručno, kontrolirano i viđeno usvajanje određenih vještina i praktičnog znanja. Komora je osmislila detaljan program pretspecijalističkog usavršavanja liječnika koje se temelji na odgovornom mentorskom sustavu. S obzirom na preuzete obveze prilikom pristupnih pregovora za članstvo u EU, držim da je uvođenje sekundarijata optimalno rješenje za praktično stručno osnaživanje tek stasalih mladih liječnika – kaže dr. Trpimir Goluža. Budući liječnici organizirali su i studentsku tribinu i na njoj “pritisnuli” i resornog ministra. Prof. Milan Kujundžić kaže nam da će odluku uskoro donijeti povjerenstvo, na čelu kojeg je državni tajnik, riječki kardiolog dr. Željko Plazonić.
– Imamo dvije opcije: većinska, gdje mladi liječnici traže staž i dekane, koji pak imaju inicijativu da staž nije potreban. Ako je stav većine za staž, nema nikakvih problema da tako ostane, novac je osiguran i ti će ljudi moći stažirati. Mnoge zemlje imaju staž tako da mi nemamo tvrdog argumenta za ukidanje staža – rekao nam je ministar Kujundžić.
